ZAGREB, 3. kolovoza 2017. – Nakon prošlogodišnjeg rekorda, kada je kroz hrvatske zračne luke prošlo 8,1 milijun putnika ili 12,8 posto više nego 2015., i ove se godine očekuje porast broja putnika u domaćim zračnim lukama za 10-ak posto, dok se za sedam godina može očekivati i udvostručenje prometa, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonći Peović smatra da je na veliko povećanje prometa putnika, koje iz godine u godinu bilježe hrvatske zračne luke, najviše utjecao porast bruto domaćeg proizvoda u državama odakle putnici dolaze, no i brojni drugi faktori, od kojih najviše ističe sigurnost.
“Putnici se, prije svega, odlučuju za odlazak u ona turistička odredišta gdje će se osjećati sigurno”, procjenjuje Peović.
Po njemu su za povećanje prometa u hrvatskim zračnim lukama uz ostalo utjecali i sami zrakoplovni prijevoznici, koji su dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, a što je posljedica nižih cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu.
Uz to, na povećanje zračnog prometa u našoj zemlji utjecao je i skraćeni boravak turista na pojedinim tržištima za dva do tri dana i to zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima kao što su Booking.com ili Airbnb.com.
Peović navodi i kako se u ljetnoj sezoni značajno aktiviraju čarter-letovi, pa dolazi do znatnog intenziviranja zračnog prometa prema hrvatskim turističkim odredištima, veće frekventnosti već postojećih i uvođenja novih zrakoplovnih linija. Značajan iskorak vidi i u otvaranju tržišta Bliskog i Dalekog Istoka.
“Dinamičan rast prometa pred nas postavlja i izazove izgradnje kapaciteta zračnih luka – vozne staze, platforme, terminali, parkirališta, pristupne prometnice, ljudski resursi – koji moraju odgovoriti zahtjevima vršnih opterećenja, a s obzirom na to da u roku od sedam godina možemo očekivati udvostručenje prometa. Znamo, naime, da proces izgradnje kapaciteta za takav rast u hrvatskim uvjetima traje dugo. Isto tako, potrebno je definirati krajnje kapacitete nekih zračnih luka kako bi na vrijeme počele pripreme za premještanje na lokacije gdje se može početi novi nesmetani razvoj u desetljećima koja slijede”, pojašnjava Peović.
Ukazuje i na efekte velikih investicija u zračnim lukama putem kojih se pomaže posrnulom građevinskom sektoru. Nakon Zračne luke Franjo Tuđman, kapitalne su investicije zahvatile i zračne luke Dubrovnik, Split, Brač, dok se na aerodromima u Puli i Zadru rekonstruiraju piste i manevarske površine.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 3,4 milijuna, što je u usporedbi s istim razdobljem 2016. porast od 17,7 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
U prvom polugodištu 2017. najveći rast broja putnika u odnosu na isto razdoblje lani bilježi Zračna luka Brač, od čak 50,9 posto, dok je Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu imala povećanje broja putnika od 10,1, a Zračna luka Split od 27,3 posto.
Zračna luka Dubrovnik zabilježila je rast od 20,4 posto. Više putnika imala je još i Zračna luka Pula i to 37 posto, dok je Zračna luka Zadar zabilježila rast od 16,3 posto.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 49.119, što je u usporedbi sa prvih šest mjeseci 2016., porast od 7,8 posto.
Isto tako, ukupan promet tereta u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. bio je 3.264,5 tona, porast od 38,3 posto pri usporedbi s istim razdobljem lani. (H)
