Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2024. godine iznosila je 1.315 eura, što je nominalno i realno na istoj razini u odnosu na lipanj 2024. godine.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2024. iznosila je 1.821 euro, što je nominalno i realno više za 0,1% u odnosu na lipanj 2024. godine.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.248 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 856 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2024. godine isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3.290 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1.111 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2024.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 15,2%, a realno za 12,7%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 15,3%, a realno za 12,8%.
Medijalna neto plaća za srpanj 2024. iznosila je 1.130 eura, što je u odnosu na lipanj 2024. više za 2,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 14,8%. Medijalna bruto plaća za srpanj 2024. iznosila je 1.537 eura, što je u odnosu na lipanj 2024. više za 2,6%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,0%.
Budući da predstoje pregovori sa sindikatima u javnom sektoru o osnovici plaća, kao i određenim pravima u granskim kolektivnim ugovorima ostaje za vidjeti kao će se to odraziti na buduće kretanje prosječnih plaća, te kako će se tome prilagoditi u realnom sektoru.
Svakako bi bio koristan i podatak koji se ne objavljuje o vrlo raširenim neporeznim isplatama kojima se „kompenzira“ izostanak formalnog rasta plaća, što dugoročno šteti zaposlenicima kao budućim umirovljenicima, ali se istovremeno ne uključuje u formulu za redovno usklađivanje sadašnjih mirovina, te izostaju i prihodi proračuna budući se ne obračunavaju porezi i doprinosi na takve isplate.
U međuvremenu nema naznaka niti inicijativa socijalnih partnera i Vlade da se pitanje politike plaća uredi nacionalnim tripartitnim sporazumom, a što je i jedna od temeljnih zadaća Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Vitomir Begović
