Cijene hrane osjetno porasle u veljači

In Potrošači
hrana

Cijene hrane osjetno su porasle u veljači, prvi puta od prošle jeseni, odražavajući poskupljenje šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u veljači u prosjeku 127,1 bod, i bio je viši za 1,6 posto nego u siječnju.

Cijene hrane porasle su tako u veljači prvi puta od listopada prošle godine, pokazuju FAO-vi podaci.

U odnosu na prošlogodišnju veljaču bile su više za za 8,2 posto.

Najviše je u veljači poskupio šećer, za 6,6 posto u odnosu na siječanj, zbog prognoza o tijesnoj opskrbi u sezoni 2025./2026. u uvjetima nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu.

Osjetno su poskupjeli i mlijeko i mliječni proizvodi, za četiri posto, zbog snažne potražnje koja je nadmašila proizvodnju u ključnim izvoznim regijama.

Biljna ulja poskupjela su za dva posto u odnosu na siječanj, uz strahovanja o mogućoj smanjenoj opskrbi suncokretovim i repičnim uljem u idućim mjesecima.

FAO-v indeks cijena žitarica pokazao je osjetno blaži rast, za 0,7 posto u odnosu na siječanj, uz poskupljenje pšenice zbog smanjenog ruskog izvoza. Poticaj cijenama bila su i strahovanja za urod u pojedinim dijelovima Europe, te u Rusiji i SAD-u.

Cijene mesa zadržale su se pak u veljači, više-manje, na siječanjskoj razini.

Rekordna proizvodnja riže

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu proizvodnje žitarica u 2024. godini, na 2,842 milijarde tona, što bi značilo da se tek neznatno smanjila u odnosu na 2023.

Podignuta procjena odražava ponajprije veću proizvodnju pšenice u Iranu.

U ovoj godini svjetska proizvodnja pšenice trebala bi porasti za gotovo jedan posto, na 796 milijuna tona, izračunali su.

Oslonac rastu bit će očekivana veća proizvodnja u Europskoj uniji, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, uz upozorenje agencije UN-a da bi prinos mogle smanjiti oskudne padaline u istočnoj Europi. U zapadnoj Europi prijetnja bi pak mogla biti prevelika količina oborina, napominju.

Suša bi mogla ugroziti i prinos u SAD-u, iako bi poljoprivrednici trebali povećati površinu pod pšenicom, napominju u FAO-u.

Proizvodnja riže trebala bi u sezoni 2024/2025. dostići rekordnih 543 milijuna tona, zahvaljujući pozitivnim izgledima za usjeve u Indiji te povoljnim uvjetima za rast u Kambodži i Mjanmaru.

Potrošnja žitarica u aktualnoj sezoni iznosit će, prema procjeni FAO-a, 2,867 milijardi tona i bit će veća za 1,0 posto nego u 2023/2024., i to zahvaljujući očekivanoj rekordnoj potrošnji riže.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za 1,9 posto nego na početku i kliznuti na 869,3 milijuna tona, ali i dalje signaliziraju solidnu opskrbu.

Trgovina žitaricama trebala bi se u aktualnoj sezoni smanjiti za 5,6 posto, na 484,2 milijuna tona, pokazuju nove FAO-ve procjene.

(Hina)

You may also read!

wall

Svjetski burzovni indeksi na rekordnim razinama dok cijena nafte oštro pada

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna ponovno porasle, pri čemu su na Wall Streetu indeksi na novim

Read More...
tugomir

Većim ulaganjima u obujam i produktivnost ojačati hrvatsku poljoprivredu

Kako bi se zaustavili negativni trendovi u poljoprivredi, nužne su snažnije investicije u nove tehnologije, jačanje primarne proizvodnje i

Read More...
Kratohvil

HOK: Novi nameti za paušalne obrtnike ugrožavaju malo poduzetništvo i pravnu sigurnost

Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike,

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design