Hrvatske poduzetnice danas su jedan od najznačajnijih pokretača domaće ekonomije, zauzimaju više od 25% ukupnih ekonomskih aktivnosti države, te imaju lidersku poduzetničku poziciju u regiji.
Dio je to razloga, uz kvalitetne projekte i sadržaje jačanja žena u poduzetništvu zbog čega je Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr iz Zagreba (osnovan kao središnja nevladina asocijacija od strane poduzetnica i poduzetnika 01. 01. 2016.) koji danas broji više od 2.300 članica te 78 članova, krenuo s aktivnostima i u Hercegovini.
Zahvaljujući suradnji s hercegovačkim Udruženjem za podršku pozitivnim procesima napretka u BiH “PRAVI PUT” iz Gruda, u prvom redu kroz organizaciju edukacija za žene poduzetnice Hercegovine kao i sve one koje će to tek biti, projekti Virtualnog ženskog poduzetničkog centra po prvi će puta zaživjeti i u tom dijelu jugoistočne Europe.
Nakon Slovenije, Srbije, te Crne Gore, suradnja temeljena na iskustvu i želji za zajedničkim radom hrvatskih poduzetnica i poduzetnika uz kolegice i kolege iz regije, sada će postati dio gospodarske zbilje i u Hercegovini.
Jer znanje je jedino bogatstvo koje raste kad se dijeli – stoga je partnerstvo s hercegovačkim kolegicama i kolegama, u provm redu iz Udruženja „PRAVI PUT“ od iznimnog značaja za snaženje žena na realnom tržištu, kao i projekt edukacija koje inicira i provodi Virtualni ženski poduzetnički centar.
Motivacije za ovaj angažirani poduhvat između udruženja „Pravi put“ i Virtualng ženskog poduzetničkog centra iz Zagreba iznimno je puno, baš kao i izazova s kojima se susrećemo svakodnevno u Hercegovini u procesu snaženja žena na realnom tržištu. Ovom suradnjom kanimo približiti zajedničke aktivnosti kroz edukacije, B2B sastanaka u Hercegovini, umrežavanje poduzetnica iz Hrvatske i BiH, razmjenu iskustava. Želimo potaknuti lokalne, regionalne te državne institucije da stanu uz nas i daju nam svoju potporu. U ovoj korisnoj simbiozi bili bi za sve žene kroz ulogu savjetodavnih asocijacija, ali i pokretači umrežavanja u regiji – ocijenila je buduću suradnju Žana Alpeza, predsjednica Udruženja “Pravog puta” iz Gruda.
Uz žene, koje su posebice u ruranim hercegovačkim sredinama u nezavidnoj financijskoj situaciji, poseban problem predstavlja također isključenost iz gospodarskih tijekova i osoba s s invaliditetom što nerijetko dovodi i do njihove marginalizacije na tržište rada. No, protiv ovakvih isključenosti, posebice kada je položaj žene u poduzetništvu u pitanju, lakše se zajednički boriti. Stoga je bilo i razumljiva suradnja i rad uz Virtualni ženski poduzetnički centar, a u cilju učinkovitih aktivnosti i u Hercegovini odnosno za hercegovačke poduzetnice i sve one koje će to tek biti. Ova suradnja je više nego ohrabrujući korak u povezivanju poduzetnica i svih onih žena koje to žele biti u jugoistočnoj Europi, koja nema tradiciju ženskog poduzetništva niti su gospodarstva naklonjena ovoj novoj rastućoj i sve aktivnijoj snazi na relanom tržištu.
“Postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu drugim ženama!” običava je govoriti nekadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright. Upravo ta rečenica oslikava koliko žene često zaboravljaju pomagati jedna drugoj, što na sreću za projekte koje provodimo nikada nije bio slučaj. Pružena ruka suradnje i aktivno sudjelovanje u svemu što će pomoći ženama da financijski ojačaju, da otvore svoje tvrtke ili obrte, da se odvaže na poduzetništo uvijek je postala temelj povezivanja i zajedničko, često i napornog, ali iznimno plodonosnog rada. Sretni smo što će se rezultati istoga uskoro vidjeti i u Hercegovini, među poduzetnicama i svim ženama koje će to tek postati – kazala je Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra iz Zagreba.
Kroz povezivanje hrvatskih i hercegovačkih poduzetnica gradovi u Hercegovini dobili bi mnogo novog poduzetničkog znanja, podrške te primjera za učinkovito djelovanje na realnom sektoru.
Suradnja bi trebala donijeti gašenje “osnovnog hendikepa” za značajniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u hercegovačkom poduzetništvu, a to je duboka oslonjenost na tradicionalne predrasude uz položaj žena, sociološke stavove odgovornih za razvoj poduzetništva u žena, nepovjerenje prema ženama, te nedorečenosti zakonodavne infrastrukture kao pretpostavke za snažniji razvoj poduzetništva.
