Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u utorak da se mora ostvariti kompatibilnost obrazovnog sustava s potencijalima hrvatskog gospodarstva i tržišta rada, pri čemu je potrebno uskladiti upisnu politiku s ponudom i potražnjom za znanjima i vještinama.
“Temelj održivog razvoja Hrvatske u drugom desetljeću 21. stoljeća mora biti kompatibilnost cjelokupnog obrazovnog sustava s potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva i tržišta rada. Stoga kroz kvalitetno obrazovanje želimo razvijati inovativno i kreativno društvo s mladima koji su spremni za poslove budućnosti”, istaknuo je Plenković na otvaranju konferencije ‘Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi’, održanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer.
Međusobna povezanost sustava obrazovanja i gospodarstva najbolje je vidljiva u području strukovnog obrazovanja, rekao je Plenković.
“Kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje najuže je povezano s uspjehom pojedinog gospodarstva, što je možda najočitije kod najuspješnijih europskih ekonomija, kod kojih je upravo taj faktor jedan od nositelja gospodarskog razvoja i fleksibilnosti tržišta rada. Takvi primjeri pokazuju da uz klasičnu nastavu u učionici, učenje temeljeno na radu omogućuje lakše usvajanje znanja i vještina u strukovnom obrazovanju i rezultira usklađenošću s potrebama tržišta rada te boljom zapošljivošću mladih”, kazao je Plenković.
Stopa nezaposlenosti mladih pala je u proteklih nekoliko godina s 50 na 34 posto, no i dalje je zabrinajvajuće da čak 68 posto nezaposlenih mladih ima srednjoškolsku ili nižu kvalifikaciju, upozorio je Plenković.
Napomenuo je da je, s druge strane, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno preko 12 tisuća radnih mjesta koja se ne popunjavaju, što jasno pokazuje da strukovno obrazovanje ne odgovara u cijelosti potrebama gospodarstva i industrije.
“Stoga je potrebno uskladiti upisnu politiku s obrazovnim sektorima temeljem ponude i potražnje za znanjima i vještinama i u suradnji s relevantnim institucijama koje prate kretanje zaposlenosti u gospodarskim granama i samu dinamiku na tržištu rada”, ustvrdio je Plenković.
Naglasio je važnost partnerstva poslodavaca i obrazovnog sustava, pri čemu je kazao da poslodavac treba biti spreman preuzeti dio odgovornosti za obrazovanje učenika.
Konzenzus u obrazovanju
Plenković je kazao da je kurikularna reforma jedna od osnova kvalitetnih promjena i procesa modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja.
“Zbog važnosti te reforme za budućnost i razvoj Hrvatske, gradimo širi društveni dogovor te nastojimo uključiti i uvažiti, pa i pomiriti, različite pristupe i mišljenja. Samo na taj način će ovaj važan proces imati dugoročnu stabilnost i korist. Stoga još jednom pozivam na hrvatski konsenzus u obrazovanju”, apelirao je Plenković.
Napomeuo je i da paket mjera aktivnih politika zapošljavanja vrijedan 1,5 milijardi kuna, koji je Vlada usvojila prije nekoliko mjeseci, u čak pet od ukupno devet mjera nastoji dati podršku strukovnom usavršavanju.
Iz Europskog socijalnog fonda dosad je alocirano više od 80 milijuna eura za razvoj i unaprjeđenje strukovnog obrazovanja, a kako je kazao Plenković, do kraja godine će se ugovoriti još dva projekta – jedan u vrijednosti 41 milijun kuna, a drugi 12 milijuna.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da treba razviti hrvatski model dualnog obrazovanja, primjenjujući najbolju praksu Austrije, Njemačke i drugih kulturološki bliskih zemalja.
Pavić je poručio da se na svaki način mora aktivirati domaća radna snaga, a tek da kada se tu iscrpe mogućnosti može se odobravati uvoz radnika. Kako je napomenuo, bez obzira na oko 170 tisuća registriranih nezaposlenih, velik je pritisak poslodavaca za uvozom strane radne snage.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović kazao je da i u novoj školskoj godini u zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu u strukovnim školama imamo nekoliko ili niti jednog upisanog učenika.
“Gospodarstvenicima godišnje nedostaje oko 20 tisuća radnika, dok je istodobno na zavodu za zapošljavanje 170 tisuća nezaposlenih”, upozorio je.
Kako je naglasio, HGK se zalaže za dualno strukovno obrazovanje po uzoru na uspješan austrijski i njemački model, a to su zemlje s najnižom nezaposlenošću.
Kako je istaknuo, predstavnici HGK posljednjih mjeseci aktivno sudjeluju u izmjenama zakonodavnog okvira koji regulira strukovno obrazovanje, kazavši kako je malo njihovih konkretnih prijedloga usvojeno. Pritom je apelirao na Ministarstvo znanosti o obrazovanja da se uvaže njihovi prijedlozi ‘jer to je ono što od njih traže njihovi članovi odnosno gospodarstvenici’.
“U sklopu istraživanja koje smo proveli među malim i srednjim poduzetnicima, 80 posto anketiranih je za ovakav model, a glas gospodarstva ne smijemo ignorirati”, ustvrdio je Burilović.
Voditelj ureda za Hrvatsku Zaklade Konrad Adenauer Michael Lange je kazao da bi iskustvo Njemačke moglo biti korisno za reformu hrvatskog obrazovnog sustava, posebice u području strukovnog obrazovanja.
Ljudi s dobrim obrazovanjem i vještinama najvažniji su resurs za svaku zemlju i od presudnog su značaja za konkurentnost gospodarstva, ustvrdio je Lange.
Kako je istaknuo, u Njemačkoj se putem dualnog obrazovanje, posebice u području tehničkih zanimanja, nastoji izbjeći i ublažiti rastući jaz između obrazovnih kurikuluma i potreba digitalizirane industrije. (H)
