Iz Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore uputili su nadležnom ministarstvu 10 prijedloga mjera za pomoć poljoprivrednim proizvođačima u sanaciji stanja i naknadi šteta od prirodnih nepogoda, a zatražili su i hitan sastanak s ministrom poljoprivrede.
“Smatramo da je to dobra podloga za hitan sastanak sa ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, kao nastavak uspješnih i konstruktivnih razgovora koji su održali tijekom jeseni”, rekao je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić.
Ovih je dana, kaže Pranjić, počela jesenska sjetva, a obzirom na brojne probleme s kojima su proizvođači suočeni tijekom ove proizvodne godine, sastanak je potrebno održati što prije kako bi jesenska sjetva bila uspješno završena te kako bi se sagledalo stanje u proizvodnji i prinosima ove jeseni.
Iz HPK su u dopisu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražili isplatu naknade štete primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog posljedica prirodnih nepogoda u 2025. u najkraćem mogućem roku.
Predložili su i otpis zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta primarnim poljoprivrednim proizvođačima na područjima gdje su proglašene prirodne nepogode u 2025.
“Prihodi od zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta raspoređeni su u omjeru – 65 posto jedinice lokalne samouprave, 10 posto jedinice regionalne uprave i 25 posto država. Predlažemo da se svi dionici odreknu solidarno zakupnine za 2025. godinu kako bi se pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima koja su pretrpjela štetu”, istaknuli su iz HPK.
Kao izvanrednu mjeru predložili su isplatu u iznosu od 300 eura po hektaru zemljišta upisanog u ARKOD sustav poljoprivrednim gospodarstvima, kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost zbog velikih šteta i pada prihoda u poljoprivredi u prethodne tri godine.
HPK traži izuzimanje od oporezivanja izravnih plaćanja i IAKS mjera, moratorij na kredite…
Zatražili su i izuzimanje od oporezivanja izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja primarnim poljoprivrednim proizvođačima budući da je, kako su naglasili, praksa svih članica Europske unije da se potpore u poljoprivredi ne oporezuju. Također, da se poljoprivrednim gospodarstvima uvede moratorij na sve kredite, mikro i male zajmove u poljoprivredi HBOR-a, HAMAG-a i ostalih financijskih institucija, u trajanju od 18 mjeseci
Isto tako, predložili su da se u 2026. godini oslobodi od plaćanja doprinosa primarne poljoprivredne proizvođače kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. Ovime se, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućava financijsko rasterećenje poljoprivrednih gospodarstava do njihove stabilizacije u financijskom poslovanju, a dugoročno je neophodno smanjiti stope doprinosa u poljoprivredi kao mjeru dodatne potpore održivosti.
Iz Odbora za ratarstvo HPK istaknuli su i da u potpunosti podržavaju stajalište Upravnog odbora HPK kada je riječ o kapitalnim ulaganjima te smatraju da prijeko potrebno uvođenje u 2026. godini
Smatraju također da je monitoring sustav praćenja kalkulacija pokrića fiksnih i varijabilnih troškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji neophodno nužan zbog financijske održivosti, odnosno ekonomske logike u poslovanju u sektoru poljoprivrede. “Troškovi proizvodnje kroz proizvodnu cijenu moraju biti pokriveni otkupnim tržišnim cijenama primarnih poljoprivrednih proizvoda. Monitoring sustav, odnosno kalkulacije troškova trebaju biti alat agencije za tržišno natjecanje u provedbi zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom”.
Naglasili su i da se robne rezerve u Hrvatskoj moraju značajnije povećati i postati novi tržišni akter (alat) u poljoprivredi. “Mehanizam robnih rezervi treba koristiti kalkulacije monitoring sustava i na temelju istih provoditi otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda za strateške robne rezerve RH”, istaknuli su.
Nakraju su poručili da je, uzimajući u obzir okolnosti u kojima se neće moći jasno prepoznati aktivnosti zelene gnojidbe i sličnih agrotehničkih mjera, APPRRR dužna voditi posebnu pažnju o tim površinama kako korisnici ne bi bili uskraćeni za svoja prava.
(Hina)
