Kako hrana koja se nalazi na policama naših trgovačkih centara utječe na okoliš te na koji se način prehrambene navike mogu mijenjati u korist zdravlja ljudi i očuvanja prirode, ključne su teme događaja „Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora“, koji je održan u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i WWF Adrije.
Proizvodnja hrane danas zauzima čak 40 posto raspoložive kopnene površine i troši oko 70 posto dostupnih vodnih resursa, dok istodobno sudjeluje s gotovo četvrtinom u ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova. Kako bi se negativni trendovi preokrenuli, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ističe transformaciju prehrambenog sustava kao jedan od četiri ključna globalna procesa nužna za očuvanje planete.
Predstavljena je nova WWF-ova metodologija namijenjena maloprodajnim lancima, utemeljena na konceptu planetarno zdrave prehrane i izračunu ekološkog otiska potrošačke košarice. Riječ je o znanstveno utemeljenom alatu koji trgovcima omogućuje mjerenje i postupno unapređenje prehrambenog asortimana u skladu s načelima održivosti i javnog zdravlja.
„Maloprodajni lanci među najutjecajnijim su akterima u oblikovanju prehrambenih navika. Svakodnevno utječu na to što milijuni ljudi kupuju i konzumiraju. Ovom metodologijom trgovcima pružamo konkretan i primjenjiv okvir za usklađivanje asortimana prema zdravijim i održivijim obrascima prehrane“, istaknula je izvršna direktorica WWF-Adrije Nataša Kalauz, zahvalivši WWF-om stručnjaku za globalnu prehranu dr. sc. Brentu Lokenu na prezentaciji metodologije i izravnom radu s predstavnicima trgovačkog sektora.
O važnosti teme iz perspektive gospodarstva govorila je i direktorica HUP-ove Udruge trgovine Marijana Filipić: „Prehrambeni sustav nalazi se pred velikim izazovima. S jedne strane suočavamo se s rastućim pritiscima na okoliš, od emisija stakleničkih plinova i gubitka biološke raznolikosti do sve većeg opterećenja vodnih resursa, a s druge strane, s ozbiljnim zdravstvenim izazovima modernog društva. Upravo zato koncept zdrave prehrane predstavlja važan most između zdravlja ljudi i zdravlja planete. Za trgovinu, kao ključnu kariku između proizvođača i potrošača, ova tema ima posebno značenje. Trgovački lanci ne oblikuju samo ponudu na policama, već i prehrambene navike, dostupnost proizvoda te dugoročne trendove potrošnje. Upravo u tome leži i velika prilika, da kroz znanstveno utemeljene alate i suradnju s relevantnim partnerima budemo aktivan dio rješenja. WWF-ova metodologija, koju danas predstavljamo, donosi upravo takav pristup; sustavan, mjerljiv i usmjeren na cjelokupni asortiman, a ne samo na pojedinačne proizvode”, zaključila je Filipić.
Na skupu je naglašeno kako prekomjerna i intenzivna proizvodnja hrane, osobito stočarskih proizvoda, značajno iscrpljuje prirodne resurse, dok se istodobno oko trećine proizvedene hrane baca. Neracionalna raspodjela hrane rezultira globalnim paradoksom; svaka treća osoba u svijetu suočava se s problemom pretilosti, dok milijuni drugih nemaju pristup dovoljnoj količini hrane.
O tim su izazovima na panel-raspravi govorili dr. sc. Darija Vranešić Bender (KBC Zagreb), dr. sc. Marko Obranović (Prehrambeno-tehnološki fakultet Zagreb), dr. sc. Dario Lasić (NZJZ „Dr. Andrija Štampar“) i Borna Beker (Biovega).
Trenutačno se u osam europskih zemalja provode analize koje ispituju zastupljenost biljnih proteinskih proizvoda u trgovinama, potrošačke navike, te planove trgovaca i proizvođača za povećanje ponude održivijih proizvoda. Cilj je postupno uskladiti prehrambeni asortiman s planetarno zdravim prehrambenim obrascima, čime se dugoročno potiču zdraviji izbori potrošača.
Zaključeno je kako transformacija prehrambenog sustava zahtijeva suradnju svih dionika; od proizvođača i trgovaca do stručne zajednice i potrošača. Upravo maloprodajni sektor ima ključnu ulogu u usmjeravanju prehrambenih izbora te može biti snažan pokretač pozitivnih promjena. Kroz znanstveno utemeljene alate, otvoreni dijalog i partnerstva poput onog između HUP-a i WWF Adrije, stvaraju se preduvjeti za zdravije prehrambene navike, konkurentnije poslovanje i dugoročno očuvanje prirodnih resursa, na dobrobit ljudi, gospodarstva i planeta, zaključeno je na skupu.
