U utorak je u Dubrovniku uspješno zaključena treća konferencija Adriatic Wood Days. Sudionici će ovaj skup pamtiti po čak dvije studijske posjete, radionicama, aktivnim raspravama i razmjeni projektnih ideja te upečatljivom govoru zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule, koji je ohrabrio na šumi bazirani sektor, rekavši: „Zadovoljstvo mi je što se odmah na početku tjedna obraćam jednom od najuspješnijih proizvodnih sektora u Hrvatskoj koji čini 10% našeg izvoza, ostvaruje pola milijarde eura vanjskotrgovinskog suficita i izravno zapošljava 20 000 ljudi. Iza ove uspješne drvne industrije stoje ljudi, vještine i znanja, mnogo odricanja i još više rada. Čestitam vam od srca!“
Zastupnik Picula potaknuo je tvrtke na aktivniju suradnju sa zastupnicima i nevladinim udrugama u Bruxellesu, jer se čak 2/3 propisa s EU razine prenosi u nacionalno zakonodavstvo.
Naglasak brojnih predavanja i panel rasprava stavljen je na R&D te primjenu kroz razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija, a dio svojih aktivnosti u tom području predstavio je institut InnoRenewCoE iz Slovenije. Također, govorilo se o mogućnostima i procedurama za apliciranje na EU fondove u području bio-baziranih industrija. Novca ima, ali ga treba znati dohvatiti kroz dobro osmišljene i inovativne projekte.
Upravo je s tom paradigmom održana i projektna burza, odnosno platforma za razmjenu projektnih ideja i mogućih partnerstava, gdje je kandidirano čak 10 mogućih projekata veće primjene drva, energetske učinkovitosti, međusektorske suradnje te osnivanja centara izvrsnosti i mobilizacije radne snage. U posljednjih 10 godina provedeno je dosta zajedničkih prekograničnih projekata u šumarstvu, poticanju konkurentnosti na šumi baziranih drvnih lanaca te razvoju novih bio-baziranih proizvoda, kazao je FrancFerlin, međunarodni konzultant za šumarstvo te iznio konkretne buduće projektne ideje.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Nikolina Klaić, tijekom zaključaka konferencije podržala je napore oko većeg povlačenja sredstava iz EU fondova te najavila nove programe energetske obnove u proizvodnji gdje se otvara mogućnost za snižavanja proizvodnih troškova i posljedično veće konkurentnosti. „Prekogranični programi su neopravdano zanemareni“ kazala je državna tajnica te istaknula kako je vjerojatno svim dionicima u cilju proizvodnja proizvoda dodane vrijednosti.
Tijekom brojnih rasprava naglašavana je ne samo gospodarska nego i zaštitna, ekološka i druge funkcije šuma. To je posebno došlo do izražaja na studijskoj posjetiautohtonoj konavoskoj šumi čempresa, gdje je i započelo ovo trodnevno događanje u nedjelju, 3.12.
Izuzetna količina drvne biomase, ali irezidbenih i poljoprivrednih ostataka dostupna je u priobalju i otocima i predstavlja mogućnost za povećanje energetske učinkovitosti i održivo kružno gospodarenje sirovinom na ovim ekološki osjetljivim prostorima, jedan je od zaključaka nedjeljnog okruglog stola naziva Međusektorski dijalog za veću uporabu peleta u javnim objektima. Okupljenipredstavnici udruge CROBIOM, proizvođačipeleta te tehnologija za sagorijevanje biomase naglasili su izrazito konjukturno tržište peleta.
„Potrebno je bolje pozicionirati pelet u domaćoj javnosti, jer trenutno izvozimo oko 90% proizvodnje, čime doprinosimo energetskoj učinkovitosti i ponoru ugljika drugih država“, rekao je predsjednik udruge CROBIOM RaoulCvečićBole. Hrvatska trenutno čini 1% svjetske proizvodnje, a realno je da će za 2-3 godine godišnja proizvodnja doseći 400.000 tona. Kao jedna od poticajnih mjera predloženo je i smanjenje PDV-a na pelet, po uzoru na zapadne, ali i države u susjedstvu koje su već usvojile takve propise. Hrvatske šume d.o.o. već provode projekte prelaska na obnovljive izvore energije u vlastitim objektima prvenstveno za grijanje i to je model koji bi se mogao i trebao primijeniti i u drugim zgradama javne namjene, poput škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i slično.
Radionicom Izazovi u gospodarenju šumama na kršu i otocima započeo je program u ponedjeljak, 4.12. Otoci bi trebali igrati važnu ulogu u kohezijskoj politici EU, kazao je eurozastupnik Picula, te je nužno unaprjeđivati politike te razvijati mehanizme potpore životu na otocima vezano za energetsku opskrbu te poticanje poduzetništva i poljoprivrednih aktivnosti.
Posebno je naglašena važnost naknade za OKFŠ, koja sada iznosi 0,026% prihoda poduzeća, a iz koje se financiraju mnogobrojne aktivnosti povezane s protupožarnom zaštitom i razminiranjem. Šume na otocima i na kršu su nemjerljivo bogatstvo, kojeg nažalost postanemo svjesni tek kada nestane, jedan je od zaključaka radionice. Hrvatska mora donijeti strategiju gospodarenja šumama na kršu, kazala je Lukrecija Butorac iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša te zaključila: „OKFŠ bi se trebao povećati, a ne smanjivati, ili još gore ukinuti.“
„Nužan je razvoj svijesti o značaju šuma i promjena stava prema što većoj upotrebi drva u graditeljstvu i energetici“, naglasio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., ujedno i izaslanik Predsjednice RH, koja je i pokrovitelj konferencije. Jakupčić je i aktualizirao „davni san“ poduzeća, a to je razvoj kogeneracijskih postrojenja do 1MW snage u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede govorili su o provedenim te natječajima u pripremi za šumarstvo i drvnu industriju kroz program ruralnog razvoja. Od 2016. godine, kada su objavljeni prvi natječaji, do danas je zaprimljeno čak 168 projektnih prijedloga, od kojih je njih 127 odobreno, ukupne vrijednosti 143 mil. KN. U pripremi je i novi natječaj za kupnju strojeva i opreme, a novost je da će se sufinancirati rabljena oprema.
Prezentirani su najnoviji trendovi u opremanju i dizajnu hotelskih interijera te novosti na polju upotrebe drva u graditeljstvu. Božica Lapić, pomoćnica ravnateljaAgencije za investicije i konkurentnostpredstavila je projekte od strateškog značaja u turizmu u skladu sa Zakonom o strateškim investicijama, gdje se otvara mogućnost i za industrijske projekte.
Panel rasprave, razgovori te mnogobrojni komentari, prijedlozi i primjedbe sudionika uključeni su u zaključke i preporuke, koje će se uputiti nadležnim EU institucijama, tvrtkama i europskim strukovnim asocijacijama. Generalnistav stručnjaka je da šumu i drvo treba bolje i odgovornije tretirati te kroz europske i nacionalnestrategije postidi multiplikaciju vrijednosti drvne sirovine.
Nositelji razvoja i progresa u sektoru trebaju biti kvalitetni,obrazovani i stručni kadrovi, koji će uz pomoć EU partnera izgraditi dodatne projektne kapacitete iodgovoriti na sve zahtjevnije izazove s globalnog tržišta.
Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu
EU pruža dobar pravni okvir za kvalitetne domaće politike. Moramo bolje koristiti instrumente i više izvoziti proizvode s dodanom vrijednosti.
Krunoslav Jakupčić, Hrvatske šume
Vrijednost šuma je nemjerljiva i nastavit ćemo raditi na razvoju svijesti o važnosti ovog resursa. Naknada za OKFŠ nije parafiskalni namet, nego krucijalan izvor prihoda za mnogobrojne zaštitne aktivnosti na kršu.
Sanja Putica, Hrvatski sabor
Adriatic Wood Days govori o iznimno značajnim temama i okuplja relevantne sugovornike. Potrebno je povezivanje drvne industrije i šumarstva sa sestrinskim industrijama te posebno s IT sektorom. Stojimo pred izazovom reforme obrazovnog sustava, koji mora osigurati kvalitetnu radnu snagu.
Zmago Novak, Zavod BIG
U regiji postoje vrhunski brendovi u proizvodnji namještaja i nagrađivani dizajneri. Moramo više isticati takve primjere, previše govorimo o trupcima.
Viktor Horvatinović, Florian Hrvatska
Očekuju nas novi, desetogodišnji ugovori s Hrvatskim šumama prema revidiranom modelu. Pred nama je godina izazova, koja uključuje i gradnju novih tvornica.
Roland Oberwimmer, HolzclusterSteiermark
Ističemo uspješne primjere primjene drva u graditeljstvu i provodimo razvojne projekte. Potrebna je nova kompetitivna paradigma – ne natječemo se na razini industrija nego proizvoda.
Nikolina Klaić, MRRFEU
Tragično je da izvezemo hrast, a uvezemo stol. Što se tiče usmjeravanja sredstava, ograničeni smo Operativnim programima, koji su doneseni2014. godine. Već trebamo raditi na programiranju iduće perspektive 2021.-2027.
