Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, što predstavlja 20 kuna manji iznos nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2016. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.
Nešto više od 20% ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Prvenstveno navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27%), zatim nezaposlenost, odnosno gubitak posla (20%), a potom i smanjene prihode kućanstva (15%).
No, kada se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije.
Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine.
Među razlozima za takvu situaciju naviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60%), Rumunjskoj (44%) i Srbiji (44%).
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, 30% građana izjasnilo se negativno, dok 29% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju, višak novca daje djeci i obitelji, a 24% novac ulaže u nekretnine. Po 15% građana izjasnilo se da novac čuva na tekućem računu ili da jednostavno troši više.
Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama, koristi 45% građana što predstavlja lagani porast u odnosu na prethodnu godinu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17% na 12% i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine.
Slično kao i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja ima visoku zastupljenost; gotovo 80% Austrijanaca, 60% Slovaka i 25% Mađara koristi taj oblik štednje.
Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48%), dok Rumunji (23%) i Srbi (9%) preferiraju životno osiguranje.
Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 34% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 25% muškaraca.
Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 34% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 30% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 35% građana nema potrebu za dodatnim konzultacijama.