Digitalizacija povećava zarade u poljoprivredi između 50 i 100 posto. S druge strane, potrošačima daje detaljan uvid u proizvodnju hrane, što omogućava bolji i informiraniji izbor, te povećava sigurnost.
AGRIVI je hrvatska tehnološka kompanija koja je razvila jednu od najuspješnjih globalnih aplikacija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. AGRIVI ove godine slavi 7 godina poslovanja, a kompanija je u tom razdoblju nadišla razvojnu fazu start-upa te je etablirana kao priznata tehnološka kompanija čije je rješenje prisutno u više od 100 zemalja diljem svijeta. AGRIVI ima urede u Zagrebu, Varšavi, Bukureštu i Londonu te zapošljavaju više od 40 visokoobrazovanih stručnjaka.
AGRIVI softver je najkompletnije rješenje za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, a vrlo je jednostavan za korištenje. AGRIVI softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koriste profesionalni poljoprivrednici svih veličina, prehrambene kompanije, agro-banke i drugi dionici industrije poljoprivrede i hrane, a lokaliziran je na 15 jezika.
AGRIVI posluje s vodećim globalnim kompanijama
Zahvaljujući AGRIVI softveru korisnici u samo nekoliko klikova mogu dobiti sve informacije o svakoj fazi proizvodnje, ali i mnoštvo iznimno korisnih informacija koje omogućuju planiranje proizvodnje i pravovremeno realiziranje agrotehničkih mjera. AGRIVI danas surađuje s vodećim globalnim korporacijama u industriji, poput američkog Driscoll’sa, najvećeg proizvođača bobičastog voća na svijetu, švicarskog Nestlea koji osigurava kvalitetu voća za svoje tvornice dječje hrane upravo pomoću AGRIVI rješenja te azijskog Helvetasa koji pomoću ovog softvera osigurava sljedivost proizvodnje riže za više od 4000 malih poljoprivrednika.
Prema vodećim tvrtkama za istraživanje tržišta AGRIVI je kontinuirano pozicioniran među vodećim agrotehnološkim tvrtkama u svijetu, a ove godine su dobili i priznanje kao vodeća brzorastuća europska food-tech tvrtka.
Potencijal za hrvatsku poljoprivredu: povećanje proizvodnje i zarade
Države diljem svijeta digitalizaciju poljoprivrede postavljaju kao ključnu stratešku odrednicu u narednom razdoblju. Digitalizacija poljoprivrede donosi brojne prednosti i proizvođačima hrane i kupcima. Poljoprivrednicima povećava zaradu, i to kroz smanjenje troškova te omogućavanje postizanja premium cijene za proizvode, a na taj način povećava i održivost poljoprivredne proizvodnje. Digitalizacija povećava zarade u poljoprivredi između 50 i 100 posto, što je ključno za osiguravanje kontinuiranih investicija koje su nužne u poljoprivredi. S druge strane, potrošačima daje detaljan uvid u proizvodnju hrane, što omogućava bolji i informiraniji izbor, te povećava sigurnost hrane.
Zbog tih prednosti, AGRIVI softver je ovog mjeseca preporučen u izvješću konzultantske kompanije Ernst&Young kao idealan projekt za digitalizaciju nacionalne poljoprivrede, koji može donijeti pozitivan utjecaj na poljoprivredu i na čitavo gospodarstvo već kroz dvije godine, a može se financirati iz EU sredstava. Hrvatska je za sljedeće proračunsko razdoblje kroz novi višegodišnji financijski okvir i instrument EU Next Generation na raspolaganje dobila 22 milijarde eura sredstava.
Sljedivost hrane i korona kriza
Aktualna kriza koja je ostavila trag na cijeli svijet pokazala je više nego ikada važnost sigurnosti proizvodnje hrane. Upravo je sljedivost proizvodnje jedna od glavnih prednosti digitalizacije AGRIVI poslovanja jer na taj način dobivamo potpunu transparentnost procesa proizvodnje hrane koju jedemo.
AGRIVI rješenje za sljedivost proizvodnje hrane implementiramo je s kompanijom u Dubaiju, a to rješenje koje jednostavnim QR kodom omogućava dobivanje svih informacija o proizvodu predstavlja revoluciju u industriji hrane. Potrošač dobiva mogućnost da skeniranjem koda dobije ključne podatke o podrijetlu, uzgoju i nutritivnom sastavu proizvoda, a proizvođaču postizanje premium kvalitete i time više cijene.
Sve je počelo prije 7 godina u Kutini
Priča o tvrtki AGRIVI započela je kad je Matija Žulj, osnivač tvrtke, odlučio napustiti korporativni ICT svijet i posvetiti svoje vrijeme rješavanju globalnog problema proizvodnje hrane. Najprije je odlučio i sam postati poljoprivrednik kako bi osobno iskusio što znači uzgajati hranu te je podigao vlastitu plantažu borovnice. Uskoro se suočio sa svakodnevicom poljoprivrednika – znanje i preporuke o uzgoju borovnica teško je dostupno, a u to vrijeme na tržištu nije postojao jednostavan i povoljan softver koji bi mu pomogao u praćenju proizvodnje i donošenju odluka na temelju podataka.
