S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Hrvatska raspolaže s preko dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje. Poruke su to s radionice održane danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji HGK, “Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj”.
“Na inicijativu Udruženja obnovljivih izvora energije HGK, organizirali smo ovu radionicu kako bismo otvorili dijalog s Udruženjem poljoprivrede i Udruženjem vinarstva, kao i sa zainteresiranim članovima ostalih udruženja o mogućnostima i idejama agrosolarstva u Hrvatskoj, zakonodavnim preprekama i mogućnostima te kako ih u budućnosti promijeniti”, poručila je direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum.
“Agrosolarstvo je odmak od tradicionalne uporabe zemljišta, koji se temelji na zajedničkom djelovanju i razvoju poljoprivrede i obnovljive energije. Radi se o domeni koju naše Udruženje obnovljivih izvora HGK snažno podržava, posebice u smislu razvoja odgovarajućeg zakonodavnog okvira”, pojasnila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
Naime, nedavno su se u Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po prvi put definirale agrosunčane elektrane.
“Agrosunčane elektrane se najčešće primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom te na površinama gdje se uzgajaju jednogodišnje kulture. Trebalo bi omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati agrosunčane elektrane samo na površine pod trajnim nasadima”, rekao je Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK i tvrtke Neoen.
O perspektivi zaštite okoliša govorio je Mario Mesarić iz tvrtke Ires ekologija.
“Osim u poljoprivredi i energetici, agrosolarni projekti omogućavaju i unaprjeđenja u području zaštite okoliša. Otvaraju mogućnosti za unaprjeđenje bioraznolikosti te uvođenje praksi održivog upravljanja tlom te njegove zaštite. Racionalno korištenje prostora značajan je element agrosolarnih elektrana koji smanjuje pritisak na razna staništa”, rekao je Mesarić.
U poljoprivredi podizanjem takvih sustava pozitivno utječemo na očuvanje plodnosti tla, osiguravamo sigurnost prinosa te prilagođavamo proizvodnju na klimatske promjene. Uz to, agrosunčane elektrane osiguravaju dodatni prihod poljoprivrednom gospodarstvu.
“U Hrvatskoj se posljednjih godina suočavamo s intenzivnim efektima klimatskih promjena. Pažljivim uvođenjem solarnih instalacija u ili iznad nasada, formiraju se određeni i specifični mikroklimatski uvjeti. Kako je ovo relativno novi koncept, a istraživanja u poljoprivredi zahtijevaju višegodišnje praćenje, rezultata nema mnogo, ali su evidentne određene činjenice koje ukazuju da se temperatura tla ispod agrosolara smanjuje za 2-3 °C, dok se količina vode povećava za preko 20 posto”, rekla je Nike Sudarević iz Udruženja poljoprivrede HGK i tvrtke PP Orahovica.
