Na godišnjoj je razini BDP u prvom kvartalu 2023. rastao 2,8% uz umjeren rast svih ključnih elemenata te blagi realan pad uvoza. Još važnije, u odnosu na prethodni kvartal ekonomija je rasla 1,4% što predstavlja solidnu stopu rasta.
Osobna potrošnja rasla je po stopi od 1,4% godišnje, neznatno brže od stope ostvarene u zadnjem kvartalu 2022. godine. Nakon rasta od 7,6% godišnje u zadnjem kvartalu 2022., rast državne potrošnje u prvom kvartalu 2023. bio je znatno sporiji (2,2%), dok je investicijska aktivnost zabilježila rast od 3,9% godišnje (9,6% u 4. kvartalu 2022. godine).
Rast izvoza usluga od 9,1% godišnje, čini se, potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu. Znat ćemo točno koliko dobar krajem lipnja kada HNB objavi podatke o platnoj bilanci u prvom kvartalu. Iz današnje perspektive, ovo bi bili prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i euro područje. Izvoz roba rastao je 1,5% godišnje, dok je uvoz roba i usluga čak pao -0,8% godišnje. Kako su ovo realni pokazatelji (gdje je utjecaj cijena isključen) dalo bi se također zaključiti da pad uvoza nagovješćuje sporiji rast u nadolazećim kvartalima, pogotovo kada znamo da je Njemačka u službenoj recesiji. Tu će globalna ekonomska kretanja igrati vrlu važnu ulogu, koje ćemo nastaviti budno pratiti.
Naime, danas je objavljena i industrijska proizvodnja, koja je u travnju zabilježila pad od -3,5% godišnje (nakon pada od -0,8% godišnje u ožujku). Hrvatski se industrijski sektor tako u potpunosti uklapa u sivilo industrijske proizvodnje na globalnoj razini, o čemu često govorimo u tjednim pregledima globalne ekonomije na HGK Pulsu.
Današnja je objava potvrdila ispravnost recentnih revizija rasta BDP-a prema 2% u Hrvatskoj koje pratimo u rubrici HGK Konsenzus. Poteškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini su najveća prijetnja tim prognozama. Ipak mislimo da je vjerojatnije da će se prognoze za rast ove godine revidirati prema gore, prvenstveno, ali ne jedino, pod utjecajem turizma.
Sve u svemu, solidan rast ekonomije u prvom kvartalu pod okriljem Schengena i eura.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK
