„Hrvatska i Izrael dvije su prijateljske zemlje s odličnim političkim odnosima, ali ne možemo biti zadovoljni s ekonomskom suradnjom koja je prošle godine iznosila tek 65 milijuna eura. Potencijal za poboljšanje gospodarskih odnosa je ogroman u brojnim sektorima, od obrambene i poljoprivredne industrije do turizma i IT sektora“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na radnom doručku s izraelskim gospodarskim izaslanstvo održanom dva tjedna nakon posjete hrvatske gospodarske delegacije Izraelu.
Na sastanku, koji je nastavak suradnje, naglašena je potreba da se osim periodičnih delegacija i sastanaka na visokom nivou suradnja spusti na nižu operativnu razinu putem sektorskih radnih skupina, predsjednika institucija i tvrtki. Takvim konkretnim pristupom više puta naglašavan potencijal moći će se zaista i realizirati.
„Nadam se da ćemo potaknuti bolje ekonomske odnose, HGK vam je na raspolaganju za sva eventualna pitanja o širenju poslovanja na hrvatsko tržište, ali i zajedničke nastupe na trećim tržištima“, poručio je Burilović.
Predsjednik udruge proizvođača Izraela Shraga Brosh također je naglasio veliki potencijal za razvoj gospodarske suradnje. „Moramo razgovarati o tome kako da otključamo taj potencijal, kako da naše poduzetnike povežemo i uputimo jedne na druge, a upravo na institucijama je da popločaju put ka toj boljoj suradnji. Nažalost, propustili smo priliku za uspostavu bolje gospodarske suradnju odmah po osamostaljenju Hrvatske, ali bez obzira na to sada moramo raditi na tome učinimo što više možemo“, naglasio je Bosh, dodavši kako je u Izraelu vrlo razvijena visokotehnološka industrija te da se nada da će se nakon ovog sastanka uspostaviti direktan kontakt između gospodarstvenika.
Hanny Sobol, direktorica Udruge turističkih agencija Izraela naglasila je da Hrvatska nudi odličnu vrijednost za novac i da se nada da će se turizam ubuduće ubrzano razvijati u oba smjera.
Trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela u 2017. godini je iznosila 65,6 milijuna eura, od čega 51,3 milijuna otpada na hrvatski izvoz, a tek 14,2 na uvoz iz Izraela. Nakon blagog pada gospodarskih odnosa u prošloj godini, ohrabruje porast od 35 posto u prvom kvartalu ove godine. U Izrael najviše izvozimo naftna ulja, cement, željezničke lokomotive i lijekove, a uvozimo insekticide i pesticide, lijekove, uređaje za pohranu podataka i tiskarske boje.