Cijene hrane u svibnju na najnižoj raziniu u dvije godine

In Vijesti iz svijeta
hrana

CIjene hrane pale su u svibnju na najnižu razinu u dvije godine, budući da je pad cijena biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda prevagnuo nad poskupljenjem šećera i mesa, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda FAO.

Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u svibnju za 3,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju, kliznuvši na 124,3 boda, najnižu razinu od travnja 2021. godine.

U odnosu na prošlogodišnji ožujak, kada je dosegnula najvišu razinu otkada FAO objavljuje izvješća, njegova je vrijednost niža za 22 posto. Najviše su u svibnju pojeftinila biljna ulja, za gotovo devet posto u odnosu na travanj, odražavajući velike zalihe i slabu potražnju za palminim uljem.

Značajno su pojeftinile i žitarice, za 4,8 posto, zbog pojačane opskrbe i produljenja sporazuma o izvozu žitarica iz regije Crnog mora. FAO je ipak upozorio na kontinuirano poskupljenje riže, djelomično zbog smanjene opskrbe iz nekih izvoznica.

Pad je iskazao i indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za više od tri posto, odražavajući zamjetno pojeftinjenje sireva i sezonsko povećanje proizvodnje mlijeka na sjevernoj hemisferi.

Šećer je pak u svibnju poskupio četvrti mjesec zaredom, i to za 5,5 posto u odnosu na travanj, potaknut smanjenom ponudom koja je potaknula bojazni da bi vremenski fenomen El Nino mogao značajno urodu u idućoj sezoni.

Dodatni poticaj cijenama šećera bila su i kašnjenja u isporukama zbog oštre konkurencije soje i kukuruza u Brazilu, ističu u FAO-u. U odnosu na prošlogodišnji svibanj šećer je poskupio za 31 posto, pokazuje izvješće.

Blago je u svibnju poskupilo i meso, za jedan posto u odnosu na travanj, što FAO objašnjava kontinuirano snažnom uvoznom potražnjom za mesom peradi u Aziji i smanjenom ponudom govedine u SAD-u.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je prognozirao da će u ovoj godini u svijetu biti proizvedeno 2,813 milijardi tona žitarica, za jedan posto više nego lani.

Globalne zalihe žitarica trebale bi do kraja sezone 2023/2024. biti veće za 1,7 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 873 milijuna tona, procjennuje FAO, dodavši da bi najviše trebale porasti zalihe kukuruza, riže i ječma. Zalihe pšenice i sirka trebale bi biti niže nego na početku sezone.

Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2023/2024. zadržati na razini sezone na izmaku, budući da će pojačani obujam trgovine žitaricama poput kukuruza i i riže biti protuteža očekivanom smanjenju obujma trgovine pšenicom. (H)

You may also read!

poljoprivreda

CroAGRO – sajam kakav poljoprivreda zaslužuje

Ove godine fokus je na izazovima radne snage u agrosektoru Damir Pavlek CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme

Read More...
Poslovni subjekti zatražili poticaje za kupnju 2860 'čistih' vozila

Poslovni subjekti zatražili poticaje za kupnju 2860 ‘čistih’ vozila

Preko javnog poziva za kupnju novih vozila na alternativna goriva za pravne osobe, kojeg je Fond za zaštitu okoliša

Read More...
Žito Grupa

Žito grupa prodala gotovo četvrtinu udjela u Tvornici ulja Čepin

Žito grupa u srijedu je objavila da je zaključila transakciju kuporprodaje 23 posto dionica Tvornice ulja Čepin (TUČ), kojom

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design