Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer se očekuje daljnje usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, s obzirom da središnje banke neće žuriti sa smanjenjem kamata.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 7,4 posto, na 77,33 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto, na 72,28 dolara.
Nakon što su tjedan dana prije cijene skočile više od 6 posto, prošloga su tjedna izgubile sve te dobitke.
Posljedica je to splasnulih nada da će središnje banke zapadnih zemalja uskoro početi smanjivati kamatne stope, što bi podržalo rast gospodarstava.
Na sjednici prošloga tjedna čelnici američke središnje banke ostavili su, kao što se očekivalo, kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto.
No, u priopćenju su naveli da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanoj razini od 2 posto.
Zbog toga su sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamate već u ožujku.
Čini se i da će kamate ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo, s obzirom na najnovije podatke koji pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno. To, naime, znači da će potrošnja, a time i pritisci na inflaciju i dalje biti pojačani.
I dužnosnici Europske središnje banke poručuju da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa jer je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljanih razina.
Zbog toga se očekuje daljnje usporavanje rasta američkog i gospodarstva eurozone, pa je teško za očekivati jačanje potražnje za naftom.
Tim više što se usporava i rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Prošloga je tjedna Međunarodni monetarni fond objavio procjenu da će se rast kineskog gospodarstva u ovoj godini usporiti na 4,6 posto, s lanjskih 5 posto.
Sukobi na Bliskom istoku prošloga tjedna nisu osjetnije utjecali na cijene nafte jer nije došlo do dodatnih poremećaja u opskrbi ‘crnim zlatom’. (H)
