Cjenovna konkurentnost turizma važna za turističku godinu i održivost

In Iz zemlje
turizam

O cjenovnoj konkurentnosti turizma i ravnoteži cijena i kvalitete ovise ova i iduće turističke godine, ali i održivi turizam, rekao je u petak ministar turizma i sporta Tonči Glavina, na regionalnom forumu Održivi turizam, u organizaciji Hrvatske zajednice županija.

Ministar je naglasio da se “divljanje” cijena u turizmu već odrazilo na percepciju Hrvatske kao skupe destinacije, te da se to ove godine ne bi smjelo ponoviti. Ocijenio je da nije problem sa sustavima poput hotelijerskih i sličnih, nego više s raznim sezonskim uslugama koje nude mnogi mikro i mali poduzetnici, u plažnim barovima, taksijima, u restoranima i drugdje.

Ponovio je da su cijene u turizmu od 2022. do jeseni 2024. godine porasle za oko 50 posto, što ne smatra dobrim, osim ako porast cijene prati i porast kvalitete.

“Svjesni svega toga, od prošle jeseni pozivamo sektor da ponudi konkurentne cijene u first minute ponudama, pa time dijelom popuni kapacitete i za glavnu sezonu, a sličan efekt bi imale, ako će trebati, i last minute ponude. Ove godine puno ulažemo i u marketing i promociju, kako bi se percepcija Hrvatske usmjerila više na detalje održivosti i kvalitete ponude”, rekao je Glavina.

Izazov je i smanjenje visoke sezonalnosti, jer se i dalje oko 60 posto godišnjeg prometa odvija u ljetna dva-tri mjeseca, a to se može jedino naporima cijelog sektora i destinacija po Hrvatskoj razvijanjem pred i posezonske ponude, koje su se u zadnje dvije godine pokazale dobrima s više dolazaka i noćenja prije i poslije ljeta.

To je označio važnim za razvoj održivog turizma i borbu protiv prekomjernog turizma, posebice u ljetnim mjesecima, primjerice u Splitu, Dubrovniku, Poreču i drugim visokoposjećenim destinacijama, kojima, kao i cijelom turizmu po njemu zapravo u ljetnom dijelu sezone ne treba više turista nego ih je bilo lani, jer bi to bio preveliki udar na komunalnu i drugu infrastrukturu.

Ipak, dodao je, svaka destinacija koja ima more i sunce, pa tako i Hrvatska, teško može izbjeći ljetne gužve kada su većinom godišnji odmori, ali pametnim politikama i praćenjem trendova te ulaganjima i prilagođavanjem i tu se mogu izbjeći problemi.

Poručio je da sve ne ovisi samo o turističkim politikama i sektoru, nego o više njih, pa je stoga i Vlada, svjesna tih izazova izmijenila pet zakona, uključujući i porezne, stambene i druge, s ciljem da se turizam razvija održivo i da se pritom pazi na razvoj lokalnih zajednica i kvalitetu života lokalnih stanovnika.

“I ove se godine, kao i prošlih par, može očekivati 30 do 40 tisuća novih objekata na obali za kratkoročni najam. To nije održivo i tu smo bili jasni da se neće više tako lako moći doći do rješenja i kategorizacije za turistički najam, a s uvođenjem poreza na nekretnine vjerujemo da će i stranci manje kupovati kod nas, jer s time više nismo porezna oaza, što smo bilo do sada, i za domaće i za strane kupce”, dodao je Glavina.

Zbog takvih prijašnjih mogućnosti, u turizmu se od 2016. do 2024. događalo da svake godine imamo blagi porast potražnje, pa i blagi porast ukupnog prometa i prihoda, ali i puno veći porast ponude, što je dovelo i do pada popunjenosti smještajnih kapaciteta u tih nekoliko godina sa 95 na oko 88 posto.

Pitali su ga na i što točno znači održivost i kako ju provoditi, te da bi trebalo i više edukacije ne terenu jer mnogi ne znaju što je to, na što je rekao da su doneseni pravilnici kojima se svima daju alati za mjere i praćenje razvoja održivog turizma, te da su svi dobili zadatak na lokalnim razinama i izraditi studije nosivih kapaciteta destinacije. U planu je one koji tu najviše postignu i posebno nagraditi na Danima hrvatskog turizma, najavio je Glavina.

Oko domaće radne snage i proizvoda u hrvatskom turizmu rekao je da je nedavno izmijenjeni Zakon o strancima pooštrio uvjete uvoza radne snage, odnosno da se može ‘uvesti’ stranac ako se zaposli i domaći radnik, gdje je iznio i da u velikim turističkim kompanijama to nije problem jer kod njih domaći radnici imaju udjel od oko 70 posto.

Županije nose veliku odgovornost za stanovnike i razvoj održivog turizma

Slično je i s domaćim proizvodima, za koje smatra da su dosta zastupljeni u turizmu, posebice vina, što je potvrdio i župan Osječko-baranjski Mato Lukić, ali koji smatra i da bi domaćih proizvoda, poput sira, kobasica i sličnog moglo biti i više, čemu su prepreke ne samo male količine proizvodnje nego i teškoće i skupoća u transportu primjerice iz Slavonije do jadranskih otoka i drugih mjesta.

Predsjednik HZŽ-a Marušić na Forumu je kazao da su zbog važnosti održivog razvoja turizma osnovali i posebnu radnu skupinu HZŽ-a u sklopu koje se razgovara i dogovara o mogućnostima suradnje, provođenju raznih mjera i drugim politikama, posebice onima kojima turizam podiže kvalitetu života stanovnika.

“Županije nose veliku odgovornost za stanovnike i stoga i u turizmu moramo biti izvrsni kako bi sačuvali prostor i pojačali percepciju Hrvatske kao održive, sigurne i destinacije čiste prirode”, poručio je Marušić

Župan Krapinsko-zagorske županije skrenuo je pažnju i na važnost razvoja cjelogodišnjeg turizma, što se u toj županiji pa i drugdje u kontinentalnom dijelu zemlje već događa, čemu, po njemu, pridonose i ulaganja i promocija na tržištima MINTS-a i HTZ-a.

Kazao je i da mi je drago što se i u tom smislu kao i za zdravstveni turizam “konačno progledalo” i što je Ministarstvo turizma ulaganjima u taj segment učinilo ono što nije Ministarstvo zdravstva, jer taj segment dovodi visoko platežne goste i pridonosi razvoju i turizma i kontinentalnih županija, koje su dokazale da tu imaju što ponuditi.

Na Forumu je u ime partnera Zaklade Konrad Adenauer njegov novi direktor za Hrvatsku i Sloveniju Norbert Eschborn pohvalio hrvatske turističke napore za održivost, ocijenivši da se Hrvatska za sada još dobro nosi s problemima koje muče mnoge mediteranske destinacije, poput prekomjernog turizma i prosvjeda stanovnika protiv turista, te vjeruje da će tako i nastaviti.

(Hina)

You may also read!

Fitch-Ratings

Fitch potvrdio rejting Hrvatske ‘A-‘, uz stabilne izglede

Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'A-', uz stabilne izglede, istaknuvši fiskalnu disciplinu i snažan gospodarski rast,

Read More...
Promjene u radu na daljinu

Promjene u radu na daljinu

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), tripartitna agencija EU-a koja pruža znanje za pomoć u razvoju

Read More...
wall

Svjetske burze pale pod pritiskom carinskog rata

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer se ulagači plaše da će carinski rat između Washingtona

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design