Propustili smo brojne prilike, ali otvaraju nam se nove s kojima možemo značajno ubrzati rast
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) okupila je i ove godine više stotina poduzetnika i poslodavaca na Danu poduzetnika kojem su središnja tema bile investicije i nove prilike koje Hrvatskoj otvaraju mogućnosti za ubrzanje rasta. Uz brojne predstavnike gospodarstva na Danu poduzetnika sudjelovali su i Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović te potpredsjednik Vlade RH Tomislav Tolušić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat te predstavnici drugih tijela vlasti, sindikata, diplomatskog zbora i akademske zajednice.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja u svom je uvodnom govoru istaknula kako je Hrvatska u protekla dva desetljeća propustila mnoge prilike i izgubila prednost koju je nekada imala u odnosu na većinu drugih tranzicijskih zemalja za kojima danas kao jedna od ekonomski najslabijih članica EU ozbiljno zaostaje.
„Hrvatska je danas mogla biti među najperspektivnijim članicama Europske unije. Umjesto na začelju mogli smo biti prvi vrhu ili u gornjoj polovici brojnih ljestvica koje uspoređuju uspješnost zemalja po različitim ekonomskim i drugim parametrima. Nažalost, naša je stvarnost bitno drugačija. Razliku između nas i drugih zemalja tzv. nove Europe čine nebrojeno puta spomenute, a kod nas manje-više nikad viđene – reforme. Mi o njima puno pričamo i filozofiramo, uvijek iznova najavljujemo pa zaustavljamo, a drugi ih provode. Zato hrvatsko gospodarstvo nakon preduge recesije raste usporeno, nedovoljno i sporije od većine zemalja srednje i istočne Europe“, upozorila je Deranja.
Ističući da se u svijetu događaju tektonske promjene koje potiču nove disruptivne tehnologije ukazala je kako takve nepovratne promjene otvaraju nove prilike onima koji su se spremni brzo prilagođavati.
„To je naša nova šansa. Jer za budućnost će biti puno važnije kako ćemo se i koliko brzo prilagođavati tom novom svijetu i pripremati za buduće promjene, od startne pozicije s koje krećemo. Pred nama je novo desetljeće koje donosi nove prilike. Ako ih iskoristimo Hrvatska 2028. može biti zemlja koja snažno raste, u kojoj se uspješno posluje u kojoj se ostaje i u koju se doseljava jer ovdje žive zadovoljni ljudi“, kazala je Deranja uz konstataciju da je te nove prilike moguće iskoristiti samo ako svi društveni akteri preuzmu svoj dio odgovornosti i aktivno podrže nužne promjene.
Podsjećajući na 25 godina rada Hrvatske udruge poslodavaca njezina je predsjednica još jednom naglasila kako je HUP kao neovisna i reprezentativna udruga poslodavaca članica Gospodarsko-socijalnog vijeća te socijalni partner Vlade i sindikata.
Udruga se svakodnevno bori za interese ne samo svojih članica nego i sve druge poduzetnike i poslodavce, a usprkos tome što ukupno okruženje za poslovanje još uvijek nije dovoljno poticajno i konkurentno HUP uspijeva riješiti velik broj problema s kojima se u svakodnevnom poslovanju susreću poslodavci pa je i unatrag godinu dana u dijalogu s različitim ministarstvima potaknuo niz promjena i mjera kojima je olakšano poslovanje, osobito malim i srednjim tvrtkama. Deranja je naglasila je kako poslodavci promjene ne očekuju samo od drugih već se i sami mijenjaju kako bi jačali konkurentnost tvrtki i prilagodili se novim uvjetima i trendovima.
„Osim fokusa na rezultate i traženje načina da rastemo i razvijamo poslovanje, jednaku pažnju moramo poklanjati odnosima sa svim našim dionicima i našem utjecaju na zajednicu i okoliš. Uspješan poslodavac može biti samo onaj koji je odgovoran i etičan. Koji vodi računa ne samo o svome vlastitom interesu nego i interesu drugih“, podsjetila je Gordana Deranja.
Središnja panel rasprava Dana poduzetnika bila je posvećena investicijama i mogućnostima za njihovo intenziviranje. Uvodno prezentaciju održao je Branko Žibret, partner i direktor za istočnu Europu u A.T. Kearneyu koji je govoreći o ključnim faktorima koji privlače ili odbijaju investitore od pojedinih država istaknuo da je veličina hrvatskog tržišta jedina objektivna slabost. Uz veličinu tržišta investitorima su važni regulatorna transparentnost i niska razina korupcije, jednostavnost poreznog sustava i nisko porezno opterećenje, visina troška radne snage, tehnološke i inovacijske sposobnosti, kvaliteta domaćeg gospodarstva i opća razina sigurnosti.
„Hrvatska još uvijek nije uspjela izravna strana ulaganja dovesti na razinu od prije recesije. Da bi se situacija promijenila i investicije povećale trebalo bi razviti konkretne mjera za uklanjanje postojećih nedostataka unutar faktora važnih investitorima i izraditi aktivnu strategiju za privlačenje investicija“, kazao je Žibret ukazujući kako bi se problem nedovoljne veličine tržišta mogao djelomično kompenzirati suradnjom s drugim zemljama u regiji i zajedničkim pozicioniranjem kao jedinstvene investicijske destinacije.
Hrvatska danas ima visok udio ulaganja u industrije s niskom dodanom vrijednošću kao što su trgovina, građevina i prerađivačka industrija, a u budućnosti bi fokus trebao biti na industrije s visokom dodanom vrijednošću kao što su ICT i poslovanje s nekretninama.
Žibret je istaknuo kako četvrta industrijska revolucija omogućava pojedinim državama značajne skokove u razvoju, a da bi i sama mogla iskoristiti te nove prilike Hrvatska mora poboljšati regulatornu efikasnost, biti orijentirana na budućnost, aktivno raditi na tome da se potiče sposobnost inovacija te da se razvija i uspješno zadržava ljudski kapital.
U raspravi na temu mogućnosti povećanja investicija sudjelovali su Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobila, Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris grupe i dr. Paul Merdzo, direktor Supernova grupe.
„Trebali bismo početi prihvaćati metodološke pristupe drugih zemalja od kojih možemo puno naučiti. Kao država moramo imati jasan stav koje su to strateške grane hrvatskog gospodarstva i nakon toga pomno birati investitore te ih privlačiti u zemlju.“ – istaknuo je na panel raspravi Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.
„Kao kompanija smo efikasniji nego naši konkurenti u stranim zemljama no porezni okvir nas i dalje guši, ali imamo talente koji su bili ključni motiv za naše investicije. Imamo i dalje visoko porezno opterećenje naspram zemalja u okruženju s kojima se uspoređujemo npr. Češkom ili Bugarskom i nadam se da će se to nastaviti mijenjati. Važno je da stvorimo poticajno okruženje koje će zadržati talente u zemlji.“ – kazao je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Pliva Hrvatska
„Prvi smo kao zemlja u europsko mediteranskom krugu po pitanju sigurnosti i to nam je i dalje velika prednost. Mi smo u svim našim investicijama, i u turizmu, i u prehrembenoj industriji i u osiguranju, uspješno stvorili novu vrijednost. Važno nam je da država omogući dugoročno predvidljiv okvir jer to potiče daljnja ulaganja postojećih i privlači nove investitore u zemlju.“ – izjavio je Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris Grupe
„Istina je ako investirate da ćete naići i na neke probleme u bilo kojoj zemlji u svijetu. No, problemi koji su specifični za Hrvatsku odnose se na to da ne postoje jednaki uvjeti za sve investitore već se pogoduje onima koji su bolje povezani s lokalnim zajednicama, a to je vrlo loše ukoliko želimo privući strane investitore koji nisu na taj način umreženi u zemlji.“ – naglasio je Paul Merdzo, direktor Supernova Grupe
Dan poduzetnika zaključen je dodjelom nagrada najuspješnijim projektima prijavljenim na natječaj HUP-a za srednje škole koji je raspisan sa željom poticanja poduzetništva među mladima.
Hrvatska udruga poslodavaca s ukupno 250.000 kuna nagradila je projekte 25 škola, odnosno njihovih učenika i nastavnika, a na Danu poduzetnika nagrade u iznosima od po 25 000 kuna primilo je pet škola s najbolje ocijenjenim projektima:
- Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina za projekt kontejnera za otpad s ugrađenim senzorima za automatsko otvaranje
- Prva ekonomska škola iz Zagreba za projekt Pollinis narukvice koja mjeri količinu alergena u zraku
- Nabiskupska klasična gimnazija iz Zagreba za projekt sigurnosno-grijaćih, osvijetljenih pješačkih prijelaza
- Industrijsko-obrtnička škola iz Virovitice za projekt samonatapajućih cvjetnjaka
- Ekonomska škola iz Velike Gorice za projekt kapa koje pomažu u smanjivanju boli kod migrena
