Digitalna ekonomija Hrvatske rasla je od 2019. do 2021. godine po 16 posto godišnje, a do 2030. njezina vrijednost mogla bi doseći i 15 posto BDP-a, pri čemu bi ICT sektor mogao biti glavni pokretač tog rasta, ističu iz tvrtke McKinsey&Company.
Ta je konzultantsko-istraživačka tvrtka provela novo istraživanje “Digitalni izazivači na novoj granici”, kojim je obuhvatila 10 deset država u regiji srednje i istočne Europe (uz Hrvatsku, još i Bugarsku, Češku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju).
Jedan od zaključaka tog istraživanja je da bi Hrvatska do 2030. mogla ostvariti porast udjela digitalne ekonomije u BDP-u za oko 6,5 postotnih bodova, što bi bio drugi najveći porast među zemljama te regije.
“Ubrzanjem razvoja digitalnih ekonomija, države srednje i istočne Europe mogle bi do kraja desetljeća ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti”, objavili su iz hrvatskog ureda te globalne tvrtke.
Označivši države prema razvoju njihove digitalne ekonomije kao “digitalne izazivače” (među kojima je i Hrvatska uz većinu zemalja regije), “digitalne predvodnike” (poput Belgije, Danske, Estonije, Finske, Irske i drugih) i “velikih 5” (Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska i UK), iz McKinseya ocjenjuju da bi upravo Hrvatska kao “digitalni izazivač” mogla napredovati brže od ostalih.
Takve ocjene temelje ne samo na godišnjem rastu digitalne ekonomije od 16 posto u zadnjih četiri godine, nego i na rastu digitalne trgovine od 28 posto godišnje, koja je, kako kažu, u Hrvatskoj znatnije razvijena nego trgovina robama, i to najviše zbog turizma i online rezerviranja hotela i drugog smještaja.
Osim što procjenjuju kako bi udjel digitalne ekonomije u hrvatskom BDP-u do 2030. mogao porasti za otpriilike 6,5 postotnih bodova, smatraju i da bi do tada Hrvatska mogla godišnje u digitalnoj ekonomiji rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 12 posto.
ICT sektor u Hrvatskoj najvažniji za rast digitalne ekonomije
“Digitalna trgovina bi trebala biti glavni motor rasta digitalne ekonomije u većini država regije srednje i istočne Europe, no u Hrvatskoj se očekuje da će to biti ICT sektor”, naglašavaju iz McKinseya, dodavši da je njihovo istraživanje pokazalo i da snažan rast ICT industrije, u prosjeku za gotovo 20 posto godišnje, može voditi povećanju digitalne ekonomije.
To objašnjavaju izračunima da ako hrvatski ICT sektor raste prosječno godišnje za oko 20 posto, do 2030. će povećati svoju vrijednost i do pet puta, na otprilike osam milijardi eura i tako “postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj”.
U tom scenariju, i digitalna trgovina bi nastavila sa zdravim godišnjim rastom od oko 6 posto te bi do 2030. povećala vrijednost na otprilike pet milijardi eura.
“U usporedbi sa zaključcima iz našeg prethodnog istraživanja od prije samo dvije godine, gdje se činilo kako je digitalna ekonomija Hrvatske u zastoju te da država nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju dostupnih potencijala, rast koji pokazuje hrvatsko digitalno gospodarstvo u ovom trenutku djeluje ohrabrujuće. To je usporedivo i s globalnim trendovima, kada je pandemija covida više-manje u regiji potaknula rast digitalne trgovine, i posebice snažni rast ICT-a, a očekuju se i daljnje investicije u području digitalnog gospodarstva”, zaključuje direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company Tomislav Brezinščak. (H)
