Automatizacija zadataka, digitalizacija radnih procesa i rad digitalne platforme donose nove izazove za mnoga područja, uključujući i psihosocijalne čimbenike rizika. Postojeći propisi, koji su bili osmišljeni za preddigitalne oblike rada, često se ne mogu nositi s tim izazovima.
Digitalne tehnologije mijenjaju svijet rada i omogućuju stvaranje novih oblika rada (npr. platformski rad), novih načina rada (npr. rad na daljinu) i novih oblika upravljanja i kontrole radnika (npr. digitalno upravljanje, algoritamsko upravljanje). Dok digitalizacija do sada nije rezultirala masovnim gašenjem radnih mjesta, empirijski dokazi pokazuju da je imala značajan utjecaj na prirodu i organizaciju rada, kao i na osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu. Prethodno je informatizacija utjecala na prirodu rada uglavnom mijenjanjem zadataka i uloga u organizacijama. U zadnje vrijeme, međutim, ubrzani tempo digitalizacije (zbog raširene uporabe digitalnih uređaja povezanih s radom, uvođenja složenih digitalnih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji, masovnog prikupljanja podataka o radnicima i sve generaliziranijeg korištenja tih podataka za moć tehnologije) ima značajan utjecaj na zadatke i profesije te na organizaciju rada, te povećava izloženost radnika psihosocijalnim čimbenicima rizika. Ukupno gledano, digitalna revolucija utječe na kvalitetu radnih mjesta i uvjete rada te industrijske odnose, dok regulacija ne ide ukorak s izazovima digitalne transformacije svijeta, ili ide u korak s njima.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Zajednički istraživački centar (JRC) objavili su izvješće “Digitalizacija i dobrobit radnika: utjecaj digitalnih tehnologija na psihosocijalne rizike povezane s radom” (dostupno na https://osha.europa.eu/en/publications/digitalisation-and-workers-wellbeing-impact-digital-technologies-work-related-psychosocial-risks).
U izvješću se govori o psihosocijalnim rizicima povezanim s digitalnom transformacijom rada, s fokusom na automatizaciju zadataka, digitalizaciju radnih procesa i rad na digitalnoj platformi. Ističe se da automatizacija i digitalizacija mogu donijeti poboljšanja u području ergonomije te sigurnosti i zdravlja na radu, ali i smanjiti neovisnost radnika i povećati rizike za njihovo mentalno zdravlje. Korištenje digitalnih tehnologija može poboljšati komunikaciju i suradnju, ali također može dovesti do povećanja radnog opterećenja i kulture ‘uvijek uključenog’.
Za rješavanje ovih izazova potreban je cjelovit pristup koji uključuje konzultacije s radnicima, integraciju aspekata sigurnosti i zdravlja na radu već u fazi planiranja radnih procesa te sveobuhvatnu procjenu rizika koja uzima u obzir i tehnološke i organizacijske okvire.
Vitomir Begović