Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 4,6 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Službena statistika pokazuje da je Hrvatska od siječnja do kraja prosinca prošle godine na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti od 92,2 milijarde kuna, što je 5,1 posto više u odnosu na 2015. godinu.
Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 147,2 milijarde kuna i u odnosu na 2015. porasla je 4,6 posto.
Prvi podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2016. iznosio 55,01 milijardu kuna, što je 3,8 posto više nego u 2015. godini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,6 posto, što je rast u odnosu na 2015. kada je bila 62,4 posto.
Hrvatski robni izvoz u zemlje Europske unije ukupno je u 2016. godini porastao za 4,4 posto, na 61,1 milijardu kuna, dok je uvoz iz tih zemalja rastao po stopi od 3,3 posto, premašivši iznos od 113,5 milijardi kuna.
U zemlje koje nisu članice EU-a, Hrvatska je u 2016. izvezla roba za 31,1 milijardu kuna, odnosno 6,4 posto više nego u 2015., dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 9,1 posto, na 33,7 milijarde kuna.
Rast izvoza usporio
Rast izvoza od 5,1 posto u 2016. godini znatno je sporiji nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 11 posto. Ipak, to je treća godina zaredom kako izvoz neprekidno raste, s obzirom da je u 2014. godini ojačao 8,7 posto.
Rast uvoza u prošloj godini od 4,6 posto također je bio manji nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 7,7 posto.
Usporavanje dinamike robne razmjene u 2016. Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, jednim dijelom pripisuje tome što je u 2014. i 2015. Hrvatska bilježila tzv. ‘Rotterdamski efekt’, s obzirom da je ulaskom u EU privukla jedan dio nove trgovine jer je postala ulazna zemlja za tržište EU-a.
“Kad, primjerice, Mađarska nešto uvozi preko Hrvatske, domaća statistika registrira i uvoz i izvoz, jer je riječ o tranzitu. Taj trend dizao je brojke i na strani uvoza i izvoza te dinamiku trgovine tih godina držao na nešto višoj razini“, pojasnio je Kovač
Kako je istaknuo, u 2016. došlo je u tom pogledu do stabilizacije robne razmjene.
“I dalje vidimo pristojan rast izvoza, koji je u cijeloj priči upotpunjen jako dobrim rezultatima turističke sezone. Izvoz je dao dobar obol rastu gospodarstva i u jednoj je mjeri kompenzirao određeni pritisak na strani uvoza, do kojeg dolazi jer se u 2016. nastavlja oporavak domaće potražnje – i osobne potrošnje i investicije, koji vuku za sobom diinamiziranje i rast uvoza“, navodi Kovač.
U 2017. očekuje nastavak trenda rasta robnog izvoza zbog dinamike rasta na najznačajnijim hrvatskim izvoznim tržištima.
“Također, kada gledamo strukturu rasta koju očekujemo u Hrvatskoj ove godine, odnosno solidne stope rasta osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, tada očekujemo i da će se pritisak nastaviti na uvoznoj strani te tako da ukupno gledano očekujemo blagi negativni učinak neto izvoza na rast gospodarstva, a samim time očekujemo i nešto malo manji suficit na tekućem računu platne bilance u odnosu na 2016.”, zaključuje Alen Kovač. (H)
