Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrdila je u utorak važeće procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, ponovo ističući domaću potražnju kao glavni pokretač te izdvajajući među rizicima moguće posljedice prelijevanja Agrokorovih financijskih problema na podružnice i dobavljače.
U skladu s procjenama iz svibnja, EBRD očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,9 posto, te blago usporiti u 2018., na 2,6 posto.
Blago su povisili tek procjenu prošlogodišnjeg rasta, s 2,9 na 3,0 posto.
“Nakon snažnog zamaha rasta u 2016. godini (tri posto), očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti sličnom dinamikom u 2017. (2,9 posto) i blago usporiti u 2018, godini, na 2,6 posto”, objavio je EBRD u jesenjim prognozama za regiju u kojoj posluju.
“Domaća potražnja bit će glavni motor rasta u 2017.”, konstatiraju u EBRD-u.
“Oporavak potrošnje podupiru niže stope poreza, pad nezaposlenosti i rekordni prihodi od turizma, dok ulaganjima podršku pružaju povoljni uvjeti financiranja i niže stope poreza na dobit”, navode u EBRD-u.
Očekuju također da će umjereno ubrzati rast kako izvoza tako i uvoza, što bi trebalo rezultirati zanemarivim utjecajem neto izvoza na kretanja BDP-a u ovoj godini.
Iduće bi godine rast mogao blago usporiti, procjenjuju, zbog mogućeg usporavanja rasta potrošnje s obzirom na slabljenje efekata porezne reforme i manje vjerojatnosti da će 2018, biti još jedna rekordna turistička godina.
Na kratkoročne izglede za hrvatsko gospodarstvo nepovoljno bi mogao utjecati efekt prelijevanja financijskih teškoća Agrokora na podružnice i dobavljače, ponovili su najnovijem izvješću.
Srednjoročni su izgledi pak i dalje slabi zbog dugotrajnih strukturnih slabosti, uključujući visoku razinu prekomjerne zaduženosti kompanija, kontinuirano slabu provedbu reformi u poslovnom okruženju te sporu apsorpciju sredstava iz fondova Europske unije.
Sve te slabosti zahtijevaju sustavni angažman, upozoravaju iz EBRD-a.
EBRD podigao procjene za regiju
Za regiju srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, rast je u ovoj godini procijenjen na 3,9 posto, čime je procjena iz svibnja podignuta za 0,8 postotnih bodova.
Znatno blaže povišena je procjena gospodarskog rasta u toj regiji u idućoj godini, za 0,3 postotna boda, na 3,4 posto.
Za cijelu skupinu ukupno 37 zemalja u kojima posluju podigli su procjenu za ovu godinu za 0,9 postotnih bodova, na 3,3 posto. Usporedbe radi, u 2016. godini rast je iznosio svega 1,9 posto, napominju u EBRD-u.
Među čimbenicima zaslužnim za sveobuhvatan uspon aktivnosti duž cijele regije izvajaju rast izvoza, oživljavanje investicija i više cijene na robnim tržištima
Za 2018. godinu predviđaju pak blago usporavanje rasta, na tri posto, čime su također blago poboljšali svibanjsku procjenu, i to za 0,2 postotna boda.
Ove je godine rast ubrzao u 27 zemalja i prvi put od 2010. godine uzlazni je trend zabilježen u tako velikom broju zemalja, napominju u EBRD-u. Tako su u prvoj polovini godine sve zemlje, osim Azerbajdžana i Makedonije, zabilježile rast gospodarskih aktivnosti, dodaju.
Nekoliko zemalja, ponajprije Rumunjska i Turska, bilježi stope rasta blizu onih iz razdoblja prije globalne financijske krize, primjećuju u EBRD-u.
“Sveobuhvatan oporavak uvelike je dobrodošao razvoj situacije. Također otvara čitav niz mogućnosti za provedbu reformi koja će zajamčiti održivost snažnijeg rasta u duljem vremenskom razdoblju”, kazao je glavni ekonomist EBRD-a Sergej Guriev.
Među rizicima za aktualne procjene ponovo su izdvojene geopolitičke napetosti, tvrdokorne sigurnosne prijetnje, jačanje populističkih i anti-globalizacijskih politika u razvijenim gospodarstvima svijeta te veliki stupanj koncentracije izvora globalnog rasta. (H)
