Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj grana je proizvodnje koja ima veliki potencijal za razvoj, a strukturni podaci za 2017. godinu pokazuju da taj sektor polako, ali sigurno raste.
Broj ekoloških proizvođača u odnosu na 2016. povećan je za 13 posto, sa 3.564 na 4.023 poljoprivrednih gospodarstava, a rastao je i broj prerađivača za 14 posto (s 312 na 357). Površina zemljišta pod ekološkom proizvodnjom također se povećala za 3,2 posto, na 96.618 hektara, što je 6,2 posto ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta.
„Rast proizvodnje bilježimo kod voća i maslina. Proizvodnja povrća je na istoj razini kao u 2016. godini. Bilježi se značajniji porast ekološke proizvodnje krumpira, uljarica, aromatskoga i ljekovitoga bilja. Proizvodnja žitarica i mahunarki nešto je niža, osim kod ječma koji bilježi rast“, rekla je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Ekološka proizvodnja agruma i grožđa u 2017. pala je za 7, odnosno 10 posto u odnosu na 2016., a proizvodnja jagoda porasla je za 9 posto.
Broj grla ekološki uzgojene stoke u solidnom je porastu. Najveći rast od 36 posto je zabilježen u uzgoju svinja (s 1.083 na 1.468 grla), slijedi govedarstvo s porastom od 19 posto (s 14.422 na 17.226 grla), a pozitivan trend vidljiv je i u ekološkom uzgoju ovaca (9 posto) i koza (10 posto). Oštriji pad od 36 posto zabilježen je u uzgoju peradi, a smanjio se i broj pčelinjih zajednica za 17 posto.
„Unatoč rastu broja stoke kod goveda, svinja, ovaca i koza, bilježi se pad proizvodnje mesa, osim blagog povećanja kod goveđeg mesa. Proizvodnja ekološkog mlijeka povećana je za 12 posto, a pala je proizvodnja jaja za preko 16 posto, što je rezultat pada broja peradi“, kazala je Jurišić.
