Erdogan najavio trostruko veća ulaganja u hrvatski turizam

In Izravna strana ulaganja
Erdogan i Kolinda

Turski predsjednik poručio je hrvatskim političarima da se uklone iz, kako je rekao, birokratske oligrahije. Osim u ulaganja u turistički sektor, Turska je zainteresirana i za sudjelovanje u privatizaciji hrvatskih poduzeća

Kao zemlja potpuno integrirana u euro-atlantske integracije, sa svojim autocestama, lukama i terminalima u zračnim lukama u Dubrovniku i Zagrebu, Hrvatska danas buja od razvoja i na putu je da ostvari sve svoje ciljeve, rekao je u srijedu u Zagrebu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

“Hrvatska i Turska zdravim koracima kreću u budućnost. Obje zemlje u tome su odlučne. Prije deset godina ova zemlja je bila drugačija. Sada vidimo ozbiljne razvojne korake. U 2006. Hrvatska nije bila članica NATO-a i Europske Unije. Od devedesetih godina, kada je Hrvatska patila i vidala svoje rane puno toga se promijenilo”, rekao je Erdogan.

Erdogan misli da je u ovoj regiji Hrvatska jedan od najvažnijih centara i kao takva će ostvariti svoje ciljeve jer je vrlo odlučna. “Premijer Orešković će biti odličan predstavnik ovih nastojanja”, rekao je te nastavio:

“Hrvatska je bila pogođena krizom kao i sve zemlje u Europi, ali vide se znakovi oporavka, čime sam vrlo zadovoljan. Turska može biti dobar primjer. Mi smo uspjeli zahvaljujući privatnom sektoru. Kada sam ja stupio na dužnost imali smo više državnu ekonomiju, ali smo 2003. krenuli smanjivati uplitanje države u privatni sektor. Država se povukla iz privrede i tako smo pokrenuli razvoj – privatizacijama koje Turska nije vidjela u svojoj povijesti.”

Pozvao je i na smanjenje državne birokracije izjavom kako su i političari uspješniji kada se uklone iz ‘birokratske oligarhije’.

“Mislim da ćemo samo u hrvatskom turističkom sektoru uskoro postići trostruko veća ulaganja. Petsto milijuna dolara su vrijedne i privatizacije koje se događaju u Hrvatskoj i to su projekti koji nas interesiraju. Posebno je važna i ekološka poljoprivreda, projekti navodnjavanja, plodna zemlja, obrazovana radna snaga i blizina Europe su velike hrvatske prednosti”, rekao je uz opasku kako je Turska lani u inozemstvo uložila 16 milijardi dolara i pozvao turske poduzetnike da ulažu u našu zemlju dok će domaćim tvrtkama biti maksimalno olakšano ulaganje u Tursku.

Turski predsjednik na Hrvatsku gleda kao dobrog prijatelja; pojasnio je kako imamo slične poglede na svijet, političko i vojno partnerstvo. Spomenuo i je iznimnu kulturalnu povezanost.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je kako skup poput ovog gospodarskog foruma svjedoči o dobroj suradnji između dviju država.

“Kao što smo utvrdili, naši odnosi su prijateljski i raznovrsni. Uvažavamo turski značaj, cijenimo ulogu Turske u raznim regionalnim inicijativama i pozdravljamo predanost Turske europskim integracija. Turska pripada Europi”, rekla je.

Posebno joj je kaže važna suradnja u gospodarstvu jer su do sada svi odnosi bili pozitivni i dobro su se razvijali.
“Mnogo toga možemo napraviti da poboljšamo tu suradnju. Veličina turskog gospodarstva nas gotovo obvezuje na jačanje suradnje. To su prepoznale mnoge hrvatske i turske tvrtke, o one koje nisu pozivam da se uključe. Na nama političarima je da vam pružamo potporu, a na vama je da kročite kroz ta vrata. Koristim ovu prigodu da izrazim punu potporu turskim ulaganjima u hrvatskog gospodarstvo. Bit ćemo veliko zadovoljstvo pratiti razvoj naše suradnje koja ima svjetlu budućnost”, rekla je Grabar Kitarović.

Gospodarstvenicima su se obratili i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović; Omer Cihad Verdan šef DEIK-a – Turske gospodarske komore te hrvatski i turski ministri gospodarstva Tomislav Panenić i Mustafa Elitas.

Burilović se pohvalio kako je Hrvatsko-turski gospodarski forum bila najveća konferenciju koju je HGK organizirala.

“Uvjeren sam da će Turska uskoro doći u društvo deset najvećih ekonomija svijeta, a ovaj posjet je velik korak naprijed u unaprijeđeniju naših gospodarskih odnosa. Naša trgovinska razmjena iznosi 350 milijuna dolara, to nije zanemariva brojka ali ima prostora za velik napredak jer Hrvatska ima jedinstven geostrateški položaj”, rekao je Burilović.

Ilustrirao je kako po broju stanovnika, svaki građanin Turske godišnje potroši samo jedan i pol dolar na proizvode iz Hrvatske. Istovremeno, svaki Hrvat kroz godinu na tursku robu potroši 60 dolara. Skrenuo je i pozornost na činjenicu da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju uvela vize za turske građane zbog čega je broj turističkih posjetitelja iz Turske prepolovljen.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić i jedini predstavnik Vlade na gospodarskom skupu kratko je poručio kako je Hrvatska zemlja u koju se može kvalitetno investirati i zaželio im uspješan rad u našoj zemlji. Požalio se također na veliki robni deficit s hrvatske izvozne strane i pozvao hrvatske poduzetnike da izvoze u Tursku.

Turski ministar gospodarstva, Mustafa Elitas, napomenuo je kako je gospodarski forum važna prilika za ostvarenje svih ciljeva zacrtanih između dvije države.

“Poslovnjaci se moraju češće vidjeti kako bi što bolje surađivali. Mi vjerujemo u razvoj i tako jačamo trgovačke kapacitete. Kao što su predsjednici naših zemalja već rekli, cilj nam je da postignemo trgovinsku razmjenu od milijardu dolara godišnje”, rekao je Elitas.

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design