„Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovici 2022. godine. Pozitivni pokazatelji operativnog poslovanja, premašivanje razine od 100 milijardi kuna kad je riječ o ukupnoj aktivi naše lokalne grupe, rast ukupnih kredita uz postojan rast depozita, priljev novih klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, George on-line bankarstva i KEKS Pay aplikacije, elementi su koji nam daju pravo na optimizam za preostali dio godine, ali i predstavljaju potvrdu ispravnosti našeg poslovnog modela“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici 2022. godine.
“Pozitivna odluka o ulasku Republike Hrvatske u monetarnu uniju s prvim danom iduće godine svakako je jedna od najvažnijih vijesti koje su obilježile dosadašnji dio godine. Ulazak u Eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposlijetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istovremeno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će doprinijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima.“
UKRATKO
Prema nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. („banka“) bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 745,0 milijuna kuna, 45,8% više u odnosu na 511,0 milijuna kuna u istom razdoblju 2021. Rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanog operativnog rezultata, koji je prvenstveno poduprijet rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-COVID razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja. Neto kamatni prihod povećan je za 0,7%, s 811,0 milijuna kuna u prvoj polovici 2021. na 817,0 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 24,3%, s 218,0 milijuna kuna u prvoj polovici 2021. na 271,0 milijun kuna u istom razdoblju ove godine. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvih šest mjeseci 2022. dosegao je 154,0 milijuna kuna, 49,5% više u odnosu na 103,0 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije.
Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2022. iznosila je 92,3 milijarde kuna, odnosno 11,5% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 82,8 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2022. iznosili su 50,7 milijardi kuna, 10,9% više u odnosu na 45,7 milijarde kuna krajem 2021. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30. lipnja 2022. iznosili su 74,7 milijardi kuna, što je 15,1% više u odnosu na kraj 2021. godine, kada su iznosili 64,9 milijardi kuna.
Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 867,0 milijuna kuna, 42,6% više u odnosu na 608,0 milijuna kuna u istom razdoblju 2021. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 1.002,0 milijuna kuna, u odnosu na 1.006,0 milijuna u prvih šest mjeseci prošle godine. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 396,0 milijuna kuna, 13,5% više u odnosu na 349,0 milijuna kuna u prvoj polovici 2021.
Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2022. iznosila je 101,6 milijardi kuna, što je 10,1% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 92,3 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2022. iznosili su 55,1 milijardi kuna, što je 10,2% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 50,0 milijardi kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 30. lipnja 2022. iznosili su 77,6 milijardi kuna, što je 13,6% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 68,3 milijardi kuna.
RAST POTRAŽNJE ZA NOVIM KREDITIMA
Potražnja za novim kreditima u prvih je šest mjeseci 2022. zabilježila pozitivne trendove i stope rasta. U segmentu stanovništva, banka je u prvih šest mjeseci banka plasirala ukupno preko 2,9 milijardi kuna novih kredita, što predstavlja povećanje od 22,0% u odnosu na isto razdoblje 2021. Povećanje novih plasmana stanovništvu ponajprije je generirano rastom novih stambenih kredita, dok su plasmani novih gotovinskih kredita bili na otprilike istim razinama kao i prethodne godine. U segmentu poslovanja s gospodarstvom u prvih šest mjeseci 2022. banka plasirala ukupno preko 6,5 milijardi kuna novih kredita, što predstavlja 22% više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Najveći dio novo generirane izloženosti u segmentu poslovanja s gospodarstvom proizlazi iz financiranja klijenata iz segmenata prirodnih resursa, građevinarstva, proizvodnje potrošačkih proizvoda, industrije hotela te nekretnina, i to neovisno radi li se o mikro, malim ili srednjim klijentima. Vrlo slična situacija prisutna je i u segmentu velikih klijenata, gdje se dodatno ističe rast izloženosti u industriji zdravstva.
SILAZNI TRENDOVI NPL PLASMANA
U prvoj polovici 2022. zabilježen je daljnji pad troškova rizika, pri čemu je udio tzv. NPL plasmana na razini banke dodatno smanjen s 6,7%, koliko je iznosio na kraju 2021. godine, na 4,3% krajem lipnja 2022. Kod građana, udio NPL plasmana krajem lipnja 2022. godine iznosio je 5,7%, u odnosu na 8,2% krajem 2021., dok je u poslovanju s gospodarstvom udio NPL plasmana polovicom 2022. godine iznosio 3,2%, u odnosu na 6,4% krajem 2021. godine. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe klijenata.
KORIŠTENJE DIGITALNIH RJEŠENJA BANKE U PORASTU
Digitalna rješenja Erste banke, George on-line bankarstvo i KEKS Pay aplikacija, i u prvoj polovici 2022. godine bilježe kontinuirani rast. George on-line bankarstvo na kraju lipnja 2023. godine zabilježilo je ukupno gotovo 388 tisuća korisnika, 13,5% više u odnosu na kraj 2021. godine, kada ih je bilo oko 342 tisuće. Ukupan volumen transakcija u prvoj polovici 2022. godine iznosio oko 16,3 milijarde kuna, 43,0% više u odnosu na 11,4 milijardi kuna u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, KEKS Pay aplikacija krajem lipnja 2022. godine bilježila je gotovo 279 tisuća korisnika, od kojih njih 76% nisu klijenti banke. U odnosu na oko 233 tisuće korisnika, koliko ih je bilo na kraju 2021. godine, radi se o povećanju od 19,7%. Ukupan volumen transakcija u prvoj je polovici 2022. godine iznosio 387,3 milijuna kuna, 75,5% više u odnosu na isto razbolje prošle godine, kada je iznosio 220,7 milijuna kuna.
OČEKIVANJA
„Nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa, bilo je izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja“, naglasio je Schoefboeck te nastavio: „Nedavno smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Republike Hrvatske u Eurozonu, svakako je jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj. Uz ostale koristi integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, a imajući ujedno u vidu činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj mjeri bi svakako trebao biti ublažen. Međutim, kratkoročno gledano, u idućem će razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini.“
„Treba naglasiti kako će globalni faktori, kao što su geopolitički rizici, nastavak problema u lancima dobave, snažna inflacija, reakcije monetarne politike, isto tako uvelike odrediti gospodarske perspektive u idućem razdoblju. Ipak, članstvo u monetarnoj uniji, uz ulazak u tzv. schengensku zonu, Republiku Hrvatsku će, uvjeren sam, dodatno pozicionirati na karti Europske unije kao potpuno integriranu članicu koja će u idućem razdoblju napraviti dodatni iskorak u smislu gospodarskog rasta i razvoja. Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije te potencijal koji leži u korištenju europskih fondova u okviru Next Generation instrumenta, Hrvatska s optimizmom gleda u budućnost. Istovremeno, ne smije se zaboraviti i činjenica da daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivog gospodarskog rasta i razvoja, koji će omogućiti puno iskorištavanje potencijala koji stoje pred Hrvatskom i svima nama“, zaključio je Schoefboeck.
