Erste banka procjenjuje da će hrvatski gospodarski rast u 2020. usporiti na 2,5 posto, u odnosu na procijenjenih 3 posto u ovoj godini, rečeno je u petak na predblagdanskom druženju poslovodstva te banke s novinarima.
Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač kazao je da su osobna potrošnja i investicije bile glavni generator rasta u 2019. godini, pri čemu su investicije bile podržane i boljom apsorpcijom sredstava iz europskih fondova. Kovač očekuje najznačajniji doprinos ta dva segmenta i u 2020. godini, a da će razmjerno snažan rast investicija, također podržan EU-ovim sredstvima, dijelom uspjeti kompenzirati i potencijalno nepovoljnije ekonomsko okruženje u inozemstvu u idućoj godini, koje nosi negativne rizike po hrvatski izvoz.
Ti rizici se prije svega odnose na brexit, potencijalno daljnje zaoštravanje trgovinskih odnosa velikih sila i razinu rasta njemačkog i talijanskog gospodarstva. Kada je pak riječ o osobnoj potrošnji, njen doprinos bi trebao ostati razmjerno stabilan i jak, a trebala bi biti podržana pozitivnim aspektima u područjima raspoloživog dohotka, povjerenja potrošača, tržišta rada, kao i rasta plaća u javnom sektoru, navodi Kovač.
“Za procijenjenu stopu rasta od 2,5 posto u 2020. rizici su relativno uravnoteženi, pri čemu investicije predstavljaju pozitivan rizik, a globalno okruženje negativan rizik”, ističe Kovač.
Dodaje i da se u zemljama srednje i istočne Europe vrhunac rasta pretežno odvijao u 2018. godini, a u 2019. u većini zemalja dolazi do usporavanja, dok se Hrvatska nalazi u skupini zemalja gdje je došlo do blagog ubrzanja, čime predstavlja pozitivni izuzetak.
No Kovač ističe da je dinamika odnosno razina rasta vrlo različita među zemljama, pa Hrvatska sa zadržanom dinamikom od oko tri posto u ovoj godini i dalje spada među sporije rastuće zemlje regije, što znači da se i dalje sporije u odnosu na druge približavamo prosjeku dohotka EU-a.
Predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck kaže da je rast Hrvatske i dalje preslab, no kako raste brže od većine europskih zemalja pa tako određeni trend konvergencije postoji.
Iako određeni koraci postoje, Schoefboeck smatra da je Hrvatskoj potrebno snažnije rasterećenje poduzetništva i gospodarstva, a između ostalog apostrofira i potrebu veće investicijske sigurnosti, kao i smanjenja birokracije.
Schoefboeck u 2020. očekuje nastavak fiskalne konsolidacije, iako je izazov što je iduća godina izborna, a vrlo pozitivnim ocjenjuje i slanje pisma za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II, svojevrsnog predvorja za uvođenje eura, što bi za Hrvatsku strateški i dugoročno moglo biti vrlo pozitivno.
Kaže da je bankarski sektor, unatoč svim izazovima, i dalje stabilan, visoko likvidan i adekvatno kapitaliziran i može zadovoljiti sve potrebe financiranja hrvatskog građanstva i korporativnog sektora.
Smatra da takav bankarski sustav predstavlja komparativnu prednost za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, pa je to prilika da Zagreb i Hrvatska postanu svojevrsno financijsko središte za cijelu regiju.
Hrvatska na 41. mjestu globalnog indeksa prosperiteta
Predstavljen je i izvještaj Erste banke i Legatum Instituta o prosperitetu Srednje i istočne Europe, kojim se mjere rezultati nacija u devet područja – ekonomskoj kvaliteti, poslovnom okruženju, upravljanju, osobnim slobodama, društvenom kapitalu, sigurnosti, obrazovanju, zdravstvu i prirodnom okruženju.
Time ovaj indeks prosperiteta nadilazi aspekt samo materijalnog bogatstva, a Hrvatska po njemu u ukupnom svjetskom poretku zauzima 41. mjesto, dok bi cijela regija srednje i istočne Europe, kada bi bila jedna zemlja, zauzela 38. mjesto.
Na 15. mjestu se nalazi Austrija, 18.-tom Slovenija, 27. mjesto drži Češka, 32. Slovačka, dok su iza Hrvatske Mađarska (42.), Rumunjska (45.), Bugarska (47.), Sjeverna Makedonija (55.) te Srbija (56.).
Neki od ključnih izazova za Hrvatsku ogledaju se u tome što je u području poslovnog okruženja zauzela 104. mjesto, a kada je u pitanju društveni kapital na rang listi je tek 109-ta od 149 zemalja.
S druge strane, potencijale Hrvatske prije svega predstavljaju prirodno okruženje (15. mjesto), sigurnost (33.) i obrazovanje (34.). (H)
