„Svjedoci smo dobrih gospodarskih pokazatelja kojima su sredstva Europskih fondova značajno pridonijela, no taj novac koji nam je na raspolaganju ne povlačimo dovoljno brzo i u dovoljnoj količini“, istaknuo je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU otvarajući Okrugli stol “Provedba ESI fondova – iskustva i očekivanja“ u organizaciji Zajednice poslovnih savjetnika HGK.
“Složene procedure i nedostatak informacije pokazali su se kao najveći problem u korištenju novca iz EU fondova. Upravo su poslovni savjetnici udruženi u Zajednicu oni koji znaju kako se treba pripremiti da bi što bolje iskoristili sve ono što nam je na raspolaganju”, naglasio je Barbarić.
Mirjana Samardžić Novoselec, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika HGK, ističe kako je 2018. godina bila u korištenju fondova vrlo zanimljiva. “Ove godine bilježimo veliki broj novih natječaja za poduzetnike i javni sektor, a mnogo je projekata već ušlo u provedbu. Najveći interes u ovoj godini bio je za operativne programe ruralnog razvoja, pomorstva i ribarstva, te konkurentnosti i kohezije. I naša Zajednica nalazi se pred izazovom i u siječnju ćemo pokušati naći novi okvir za rad i način uključivanja velikog broja naših pasivnih članova”, zaključila je Samardžić Novoselec.
Na panelu posvećenom provedbi operativnog programa Konkurentnost i kohezija Spomenka Đurić, državna tajnica u ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, rekla je kako je iz ovog operativnog programa ugovoreno 62 posto projekata. “Najveći postotak ugovorenog novca odnose se na prioritetne osi zaštite okoliša koji su ugovoreni na razini 76 posto i mobilnosti – 69 posto, dok je najmanje ugovora potpisano za korištenje korištenja informacijskih tehnologija, njih samo 9 posto”, kazala je Đurić.
Neven Kos, načelnik Sektora za programiranje, praćenje i financijsko upravljanje u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta ističe kako je poduzetnički sektor, prema interesu, najspremniji za povlačenje EU novca. “Na raspolaganju nam je za sada nešto manje od milijardu eura, a već je ugovoreno više od 2300 projekata ukupne vrijednosti tri milijarde kuna. Vjerujem da ćemo s ovim projektima do 2021. godine otvoriti više od 8 tisuća novih radnih mjesta”, dodao je Kos.
Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije ističe kako Agencija provodi 401 projekt kupupno vrijedan 20 milijardi kuna. “Niti jedan projekt nije blokiran i našli smo riješenja za sve zastoje. Dugotrajni veliki infrastrukturni projekti imaju probleme jer su projekti dugi pa se situacija na tržištu mjenja, no naš je posao da sve projekte provedemo prema potpisanim ugovorima i prema obvezama javne nabave”, naglašava Petric.
Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a kaže kako Vlada najavljuje povećanje kvota za uvoz radne snage koji bi trebao olakšati ključne procese u provedbi mnogih projekata. “Imamo ljudi na Zavodu za zapošljavanje, no nemamo dovoljno kvalitetnih radnika za provedbu pojedinih projekata”, upozorila je.
Martina Jus, direktorica Sektora Hrvatske banke za obnovu i razvitak ističe kako HBOR 70 posto EU sredstava priznaje u sufinanciranju kao vlastita sredstva poduzetnika. “Mi vidimo našu ulogu upravo kao centar kompetencija za provedbu financijskih instrumenata”, poručila je Jus.
Na drugom panelu, posvećenom provedbi Programa ruralnog razvoja i Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo, predstavljeni su rezultati i iskustva provedbe ovih programa, te najavljeni novi natječaji koji nas čekaju u idućoj godini.
