Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni ubrzala je u veljači, a u Hrvatskoj rast je bio upola slabiji od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u veljači prema sezonski prilagođenim podacima za 1,5 posto u odnosu na siječanj, kada je uvećana za revidiranih jedan posto, objavio je Eurostat.
U EU porasla je za 1,4 posto, za puni postotni bod snažnije nego u prvom ovogodišnjem mjesecu, prema revidiranom podatku.
U eurozoni je najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,2 posto u odnosu na mjesec ranije., a u sličnom je postotku uvećana i na razini EU-a. U prethodnom je mjesecu na oba područja gotovo stagnirala.
Slijede netrajna potrošačka dobra, s rastom proizvodnje za 1,9 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, koji signalizira stabilizaciju nakon snažnog pada na početku godine.
Oporavila se i proizvodnja energije, koja je na oba područja porasla nešto više od jedan posto u odnosu na siječanj kada je više-manje stagnirala.
Hrvatska uz Poljsku i Bugarsku
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Belgiji, za 6,1 posto.
Slijede Luksemburg i Grčka s rastom proizvodnje od gotovo pet posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je uvećana za 0,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Isti postotni rast bilježile su u veljači i Bugarska i Poljska, a blizu je i Litva s 0,8-postotnim rastom proizvodnje.
Najveći pad proizvodnje bilježila je pak Slovenija, za 3,6 posto. Slijede Finska i Portugal gdje je smanjena za 2,3 odnosno za dva posto.
Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.
Manja proizvodnja energije
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja porasla je u veljači za dva posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU, približno dvostruko snažnije nego u prvom ovogodišnjem mjesecu.
Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara, za gotovo 10,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,3 posto u eurozoni i za 5,8 posto u EU.
Proizvodnja energije smanjila se pak za 3,3 odnosno 4,2 posto.
Ponovo skok u Irskoj
Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini i u veljači je bilježila Irska, za 25,3 posto.
Blizu su ponovno Malta i Danska, s rastom od 17,1 odnosno 15,7 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 1,6 posto, nakon 2,9-postotnog smanjenja u siječnju, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Blizu je Bugarska s padom proizvodnje za 1,8 posto.
Najveći pad bilježila je Estonija, za 7,4 posto. Slijede Litva s padom proizvodnje od 6,9 posto, te Slovačka i Rumunjska gdje se smanjila za 4,7 posto. (H)
