Već tradicionalna manifestacija „Najveća hrvatska fišijada“ ove će se godine održati u Belom Manastiru 5. rujna, a „Ribarski dani“ tjedan dana kasnije u Kopačevu, od 11. do 13. rujna.
Zbog trenutne epidemiološke situacije obje će se manifestacije održati u znatno manjem obujmu pa će tako na Fišijadi kuhati samo kuhari s pozivnicom i to najviše njih 25., a i Ribarski će se dani održati s manjim brojem izlagača, izvođača i posjetitelja.
U sklopu manifestacija održat će se i kulinarske radionice Ribarski divani na kojima će renomirani kuhari iz Udruge kuhara Osječko-baranjske županije pokazati na koje sve načine pripremiti slatkovodnu ribu. Najviše će se, već tradicionalno, spremati šaran, a riječ je o ribi koja se, uz pastrvu, najviše uzgaja u Hrvatskoj ako govorimo o slatkovodnoj ribi.
Obje se manifestacije održavaju u sklopu projekta „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ koji promovira konzumaciju hrvatskih proizvoda ribarstva, a ovog puta je naglasak na slatkovodnoj ribi. Projekt je pokrenut u svrhu promocije proizvoda hrvatskog ribarstva, što obuhvaća proizvode iz ulova, uzgoja i prerade. Cilj projekta je pridonijeti povećanju potrošnje lokalnih proizvoda ribarstva, postići njihovo odgovarajuće vrednovanje, te doprinijeti izgradnji i podizanju kulture konzumacije ribe i proizvoda ribarstva u Hrvatskoj.
Hrvati su po konzumaciji ribe na začelju EU. „Upravo je to ono što želimo promijeniti na način da djelujemo na svijest potrošača da je veća konzumacija ribe zbog nutritivnih i protektivnih svojstava izravan doprinos zdravijoj prehrani, a s druge strane time pridonosimo očuvanju proizvodnje i radnih mjesta što je posebice važno jer nam se proizvodni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu, za razliku od marikulture, još uvijek nisu stabilizirali“, objasnio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo HGK Dragan Kovačević. Hrvatskoj gospodarskoj komori do sada je za projekt odobreno nešto više od 14 milijuna kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Iz Komore poručuju kako je mijenjanje navika dugotrajan proces i zato planiraju da se obje ove manifestacije nastave održavati u sklopu projekta „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ za koje su iz istoimenog EU fonda osigurali oko 400 tisuća kuna bespovratnih sredstava za kupovinu potrebne dugotrajne imovine kao što su šatori, stolovi, klupe i oprema za pripremu ribe.
Stvoren je i jedinstveni krovni brend proizvoda ribarstva; znak Riba Hrvatske jedi što vrijedi koji potrošačima garantira da proizvod koji ga nosi potiče iz strogo kontroliranog sustava sigurnosti hrane, da se u proizvodnji vodi računa o okolišu i puno ulaže u stroge uvjete zaštite okoliša te da se poštuju prava radnika i ostali pozitivni propisi RH i EU. Takva proizvodnja osigurava lokalne mogućnosti zapošljavanja, posebice na otocima i u ruralnim područjima.
