U siječnju 2020. godine industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 5,5% manja u odnosu na siječanj 2019. godine, što uz onu iz lipnja 2019. godine (kada je također zabilježen godišnji pad od 5,5%) predstavlja najbržu dinamiku pada još od prosinca 2018. godine (kada je pad iznosio 6,6%).
Također, siječanjski je pad nastavak silaznoga trenda koji kontinuirano traje od studenoga 2019. godine. Ipak, promatrajući samo siječanj od 2008. godine, u sedam je godina zabilježena niža razina industrijske proizvodnje u odnosu na ovogodišnji siječanj.
Strukturno, kretanja u siječnju 2019. godine rezultat su smanjenja proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti: rudarstvo i vađenje (-12,1%, u jedanaest mjeseci samo jedan rast), prerađivačka industrija (-4,8%, četiri mjeseca uzastopnog godišnjeg pada) te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-4%, prvi pad nakon devet mjeseci godišnjega rasta).
Unutar prerađivačke industrije najveći je godišnji pad u siječnju zabilježen kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda (-36,8%, relativno česta oscilatorna kretanja), proizvodnje metala (-20,9%, trend kontinuiranog pada od travnja 2019. godine), proizvodnje odjeće (-13,1%, trend kontinuiranog pada od kolovoza 2019. godine), proizvodnje strojeva i uređaja (-12,7%, trend kontinuiranog pada od svibnja 2019. godine) te kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-12%, od studenoga 2017. godine samo je u listopadu 2019. godine zabilježen rast (ova industrijska grana, među ostalim, obuhvaća i proizvodnju brodova)).
U 2019. godini zabilježen je rast industrijske proizvodnje, što predstavlja dio uzlaznoga trenda koji traje od 2014. godine, a prekinut je samo jednom (padom u 2018. godini). Na taj višegodišnji uzlazni trend pozitivno djeluju povoljnija kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te bruto investicije u fiksni kapital) i inozemne potražnje (robni izvoz). Ipak, i uz višegodišnji realan rast, razina domaće potražnje još uvijek je manja (u 2019. godini za 3,2%) u odnosu na 2008. godinu te se uočava postojanje velikoga prostora za rast, koji bi mogao pozitivno utjecati na još uvijek nisku razinu industrijske proizvodnje.
Za ovogodišnja kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj izazov će predstavljati negativna kretanja industrijske proizvodnje koja se bilježe na razini EU (u 2019. godini pad proizvodnje u odnosu na 2018. godinu) usporedno s krizom u njemačkoj automobilskoj industriji, upitna dinamika gospodarskoga rasta u Kini, napetosti oko vanjskotrgovinske robne razmjene SAD-a s Kinom te koronavirus.
