Poljoprivreda je ključna za provedbu EU-ova “Zelenog sporazuma”, jer pruža konkretna rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, očuvanja vitalnosti ruralnih područja i biološke raznolikosti, rečeno je u petak na javnoj raspravi “Zajednička poljoprivredna politika u okviru Europskog zelenog plana”.
Na raspravi koju su organizirali HPK i predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, mišljenja su razmijenili predstavnici proizvođača, znanosti i donosioci odluka o budućoj strategiji “Od polja do stola” koja je ključna komponenta Europskog zelenog plana.
Europski zeleni plan je paket mjera koji bi građanima i poduzećima trebao donijeti koristi od održive, “zelene” tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi.
“Čist okoliš, to što smo ‘GMO free’ i vrlo diverzificirano gospodarstvo naše su velike prednosti. Vrlo smo blizu onome što EU želi s novim planom”, kazao je kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović.
Upozorio je, međutim, na pretjeran i jeftin uvoz, slaba kupovna moć te stavljanje proizvodnje i poljoprivrede u vrlo negativan kontekst u prošlosti, što je dovelo do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.
Iznio je kako je zadnjih pet godina poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj pala za 26 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje od ulaska u EU pala je za približno pet milijardi kuna. Negativni trendovi posebno se osjete u stočarstvu, kazao je.
Tijekom izrade strategije “Od polja do stola” važno je uzeti u obzir dosadašnji hrvatski doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem, kako se ne bi nastavila agresivna depopulacija ruralnih područja, smatra Jakopović.
Sama strategija, kazao je, mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki aspekt održivosti. Smatra da je to jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane. Jakopović napominje i da, budu li poljoprivrednici dali dodatni doprinos ambicioznom EU-ovu planu, moraju imati za to odgovarajuću financijsku potporu.
Važnim ističe i potrebu jače komunikacije s potrošačima o doprinosu poljoprivrede u proizvodnji zdrave hrane. Načelnik odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK-a Bruno Chauvin je među ostalim kazao kako Zeleni plan nije prijetnja farmerima nego donosi neophodne promjene u poljoprivrednim praksama.
Tako će se primjerice, kako je rečeno, više poticati kakvoća, odnosno više sredstava ići će za to kako se proizvodi, a ne koliko.
Europarlamentarka Ruža Tomašić je kazala kako strategija “Od polja do stola“, koja bi trebala biti objavljena 31. ožujka, naglašava potrebu osiguravanja zdrave, pristupačne, sigurne i ekološki prihvatljive hrane duž cijelog lanca opskrbe.
Smatra da bi primarni cilj strategije trebao biti održavanje konkurentne poljoprivredne proizvodnje koja će uz održivi razvoj voditi računa o zaštiti prihoda naših poljoprivrednika i ribara.
Tomašić podupire pozive za smanjivanjem uporabe kemijskih pesticida, gnojiva i antibiotika, ali ne nerealno, ambiciozno i nauštrb ljudi koji rade u prehrambenom sektoru, nego ciljano, promišljeno i postupno. Ocjenjuje da je najveći problem u hrvatskoj poljoprivredi rješavanje problema poljoprivednog zemljišta. (H)