U siječnju 2019. godine ostvaren je rast industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 4,7% veća u odnosu na siječanj 2018. godine. Tim je rastom prekinut silazni godišnji trend koji je kontinuirano trajao od srpnja 2018. godine, a na taj je silazni trend djelomično utjecalo usporavanje dinamike rasta inozemne potražnje (vrijednost robnoga izvoza) te još uvijek niska razina domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).
Strukturno, rast u siječnju 2019. godine rezultat je povećanja u prerađivačkoj industriji (3,8%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (13,1%, rast nakon dva mjeseca pada), dok je kod rudarstva i vađenja (-3,9%, negativan trend koji kontinuirano traje 14 mjeseci) zabilježen pad.
U prerađivačkoj je industriji kudikamo najveći utjecaj (s obzirom na udio u proizvodnji i stopu rasta) imalo povećanje proizvodnje farmaceutskih proizvoda (rast od 56,9%). Osim toga, znatan je pozitivan utjecaj imalo i povećanje proizvodnje proizvoda od gume i plastike (16,6%) te proizvodnje prehrambenih proizvoda (5,1%, prvi rast nakon šest mjeseci pada).
Na razini cijele ove godine predviđamo da će industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ostvariti rast, a na to će povoljno utjecati očekivano daljnje jačanje domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).
Na razini EU u posljednja se dva prošlogodišnja mjeseca bilježe negativna kretanja. Tako je u studenome 2018. godine (-1,9%) prvi put još od rujna 2013. godine zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, a u prosincu 2018. godine (-2,7%) pad se ponovio. Spomenuta kretanja rezultat su smanjenja inozemne potražnje, tj. robnog izvoza.
Promatrano po zemljama EU, znatan je negativan utjecaj na takva kretanja imao pad proizvodnje koji je zabilježen u Njemačkoj (-4,5% u studenome i -3,9% u prosincu), a djelomično je rezultat gospodarske politike SAD-a (koja šteti gospodarskoj suradnji SAD-a i EU) i neizvjesnosti oko Brexita.
