S obzirom na to da je snažnije širenja koronavirusa u Kini započelo sredinom siječnja te da je sredinom veljače započelo i širenje virusa u Italiji, a onda i u ostalim članicama EU, već je prvi kvartal obilježen usporavanjem protoka roba, radne snage i obustavljenjem dijela proizvodnje.
Situacija je eskalirala sredinom ožujka kada je došlo do zatvaranja granica za strane državljane većeg broja članica EU te do dodatnog otežavanja protoka roba, pri čemu se u posebno lošoj situaciji našla Italija, treće po veličini gospodarstvo EU. Sve je to rezultiralo padom vrijednosti proizvodnje roba i usluga Europske unije, odnosno padom BDP-a, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema prvim procjenama Eurostata, taj je pad za EU iznosio 2,7%, a za eurozonu nešto viših 3,3%. Premda je pad za EU bio najviši od trećeg kvartala 2009. godine, valja očekivati da će pad u narednim kvartalima, a posebno u drugom i trećem, biti i puno veći s obzirom na prognoze da bi se pad gospodarstva EU u ovoj godini mogao kretati na razini od oko sedam posto (procjena MMF-a).
Pritom treba uzeti u obzir snažan utjecaj ljetne sezone na BDP većeg broja članica, pa onda i cijele Europske unije, ali i činjenicu da je upravo travanj obilježen najvećom blokadom gospodarskih aktivnosti teda su tek krajem travnja započela ili najavljena lagana popuštanja donesenih preventivnih mjera. Daljnji će razvoj situacije ipak najviše ovisiti o intenzitetu i trajanju pandemije koji će odrediti konačnu stopu pada za ovu godinu, ali i očekivani oporavak u idućoj godini.
