Gospodarstvo eurozone poraslo je u svibnju najbržim tempom od početka 2018. godine, poduprto snažnim oporavkom uslužnog sektora koji se nadovezao na procvat industrije, pokaizalo je u petak istraživanje londonske tvrtke Markit.
Budući da se više poduzeća ponovno otvorilo ili se barem prilagodilo mjerama zatvaranja, Markitov indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u svibnju za 3,1 bod u odnosu na travanj i iznosio je 56,9 bodova.
To je njegova najviša razina od veljače 2018., ističe londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.
“Rast ukupnog indeksa PMI-ja u svibnju odražava daljnje ukidanje ograničenja u mnogim dijelovima regije, uvedenih zbog koronavirusa, i sugerira da se gospodarstvo oporavlja”, rekla je ekonomistica Capital Economicsa Jessica Hinds.
Tempo cijepljenja u eurozoni ubrzava, što omogućuje ukidanje nekih ograničenja uvedenih radi suzbijanja širenja koronavirusa, a jučerašnji dogovor EU-a o otvaranju turizma ovog ljeta trebao bi pružiti poticaj gospodarstvima ovisnim o tom sektoru, tumači Reuters.
Indeks aktivnosti u uslužnom sektoru skočio je za 4,6 bodova u odnosu na travanj, na 55,1 bod.
Uslužne tvrtke profitirale su od oslobađanja suspregnute potražnje, koje se očituje u skoku indeksa novih narudžbi za sedam bodova, na 56,7 bodova, najvišu razinu od siječnja 2018. godine.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, uslužni sektor zabilježio je najveći rast aktivnosti u gotovo godinu dana, potpomognut popuštanjem ograničenja, ali zastoji u opskrbi izazivaju probleme u brojnim tvornicama.
Industrija muku muči s nabavom sirovina i suočena je s rekordnim rastom troškova inputa. Indeks koji mjeri njihovo kretanje porastao je u svibnju na 86,5 bodova, najvišu razinu otkada je Markit u lipnju 1997. počeo provoditi istraživanje.
“Rast bi bio još i snažniji da nije bilo rekordnih zastoja u lancima nabave i teškoća s otvaranjem tvrtki dovoljno brzo da se pokrije potražnja, posebno kada je u pitanju opetovano zapošljavanje radnika”, istaknuo je glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.
“Zaostajanje aktivnosti za potražnjom najveće je u 23-godišnjoj povijesti istraživanja”, ističe Williamson, dodajući da neravnoteža ponude i potražnje pojačala pritisak na cijene.
“Koliko će dugo inflatorni pritisci trajati ovisit će o tome koliko će dugo ponudi trebati da dostigne potražnju. Neravnoteža se zasada pogoršava, a rezultat je najveći pritisak na cijene robe otkada se provodi istraživanje i rast cijena usluga”, zaključuje ekonomist londonske tvrtke. (H)
