Finski institut za zdravlje na radu je multidisciplinarna istraživačka i specijalistička organizacija koja se fokusira na dobrobit na poslu, istraživanje, savjetodavne usluge i obuku.
Projekt „Životni tijek i ekonomske implikacije demografskih promjena (Lifecon)” ispituje čimbenike koji pridonose demografskim promjenama u različitim fazama života pojedinaca: prilikom osnivanja obitelji, u poslovnom životu te tijekom skrbi i zdravlja u poodmakloj dobi. Osim toga, projekt istražuje utjecaj demografskih promjena na nacionalno gospodarstvo – posebice na javne financije. Projekt pruža donositeljima odluka i stručnjacima informacije o razlozima, posljedicama i rješenjima promjena strukture stanovništva. Projekt koordinira Finski institut za zdravlje na radu, a njegovi sudionici su Etla Economic Research i Sveučilište u Helsinkiju.
Na što ukazuju osnovni rezultati?
Zbog niske stope nataliteta i duljeg životnog vijeka stanovništvo Finske stari brže nego u drugim zemljama EU. Predviđena imigracija nigdje nije dovoljna da kompenzira utjecaj niske stope nataliteta. Ublažavanje učinaka starenja na slabljenje gospodarstva zahtijeva, uz povećanu imigraciju, povećanje stope zaposlenosti i izvornog stanovništva i imigranata. Demografske promjene zahtijevaju posebnu pozornost donositelja odluka i treba ih uzeti u obzir u budućim državnim programima.
“U Finskoj ljudi rano napuštaju radni život u usporedbi s drugim nordijskim zemljama. Također postoji prostor za napredak u zapošljavanju osoba s djelomičnom radnom sposobnošću (osoba smanjene radne sposobnosti). Osim toga, vrijeme koje ljudi provode kao studenti i vrijeme koje majke borave kod kuće sa svojom djecom prilično je dugo,” kaže Tarmo Valkonen , znanstveni savjetnik u Etli.
“Javne financije treba ojačati sada kada mali broj djece stvara uštede, a baby boom generacija još nije dosegla dob u kojoj zahtijeva puno brige”, naglasio je Valkonen na debati koju je 17. siječnja 2023. organizirao projekt LIFECON. Rasprava je ispitivala temu kako će gospodarstvo podnijeti demografske promjene.
Moramo gledati daleko u budućnost i pripremiti se za nove generacije.Finska je trenutno u fazi u kojoj sve manji broj djece kratkoročno smanjuje izdatke obitelji i javnih financija. Negativni učinci niske stope nataliteta postaju vidljivi u gospodarstvu tek kada nove generacije uđu u radni život. Bit će teže pronalaziti zaposlene, usporavat će se gospodarski rast i bit će manje poreznih obveznika. Ovo je dugoročno pitanje:mlada generacija će biti u radnom vijeku najmanje 35 godina. Nismo spremni za sve veći nedostatak radne snage.
Manje radnika – mogu li dulje karijere biti rješenje? Na duljinu ljudskih karijera može se utjecati uobičajenim političkim mjerama. Primjer učinkovitih mjera su mirovinske reforme provedene 2005. i 2017. Povišena je dobna granica za odlazak u mirovinu i smanjeni su načini prijevremenog odlaska iz radnog života. U 2021. godini ljudi su odlazili u mirovinu oko tri godine kasnije nego 2004. godine. Pozitivna promjena vidljiva je u svim obrazovnim skupinama.
“Karijere se mogu produžiti, ne samo na kraju nego i na početku i u sredini. Ključni element je osiguranje radne sposobnosti i kompetentnosti zaposlenika,” kaže Taina Leinonen , viša istraživačica na Finskom institutu za zdravlje na radu.
Posebno u mlađim dobnim skupinama sve je veća nesposobnost za rad uzrokovana psihičkim poremećajima poput depresije. Nacionalna strategija mentalnog zdravlja Finske (2020. – 2030.) i Program mentalnog zdravlja na radu pružaju sredstva kojima se može podržati mentalno zdravlje i dobrobit radnih zajednica.
Potreba za odlukama i promjenom stavova postaje hitna ,budući je teško održati socijalnu državu. Povećanje imigracije i povezana ulaganja u integraciju i obuku nužna su za osiguranje ravnoteže nacionalnog gospodarstva i javnih financija. Integracija imigranata mora biti olakšana prihvaćanjem imigranata kao ravnopravnih članova naših radnih zajednica.
Drugi nužan put je poticanje zapošljavanja u različitim godinama. Od toga bi koristi imali i sami ljudi jer bi im se povećao dohodak, a koristi bi imala i poduzećima i javne službe kroz povećanje broja radnika i javnim financijama kroz veće porezne prihode i manje izdatke za transfer dohotka.
“Unatoč navedenim mjerama, smanjenje broja radno aktivnih u odnosu na ostalo stanovništvo neminovno će usporiti rast životnog standarda i oslabiti mogućnosti održavanja socijalne države uz sadašnju poreznu stopu. Na to se svi moramo pripremiti, a posebno donositelji odluka u budućim vladinim programima”, naglašava Valkonen.
Finski stručnjaci na projektima programa STN DEMOGRAFIJA sastavili su informativni paket za donositelje odluka: Demografske promjene testiraju otpornost društva.
Očito je da i Hrvatska može izvući određene pouke iz ovog primjera, ali i potaknuti odgovarajuća istraživanja kao relevantne podloge za donošenje nužnih i učinkovitih političkih odluka.
Vitomir Begović
