Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16 posto više nego u prosincu lani, kazala je u petak pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je Ravlić na konferenciji za novinare o blagdanskoj potrošnji.
“Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda”, kazala je Ravlić.
Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi “jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko – i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju”.
Direktorica Sektora trgovine HGK Ema Culi osvrnula se na kretanje prometa na malo, navevši da ako se promatraju stope rasta od početka godine do danas može se procijeniti da će se ta stopa na razini godine kretati nešto iznad 5 posto. Usporedbe radi, u 2016. stopa rasta prometa na malo iznosila je 3,5 posto.
Prema dostupnim podacima, ponešto raste indeks pouzdanja potrošača, njihovo raspoloženje i njihova očekivanja, što se pozitivno odražava na potrošnju. Rast prometa u trgovini na malo i rast potrošnje odraz su tri čimbenika – rekordne turističke sezone, oporavka gospodarstva i porezne reforme, kazala je Culi.
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5 posto, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30 posto kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5 posto, rekreacija sa 6,7 posto, dok se na kulturu troši tek 5,9 posto.
“Naša želja je, a to sustavno promoviramo kroz 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko, da u ponudi na našem tržištu bude zastupljeno što više kvalitetnih, hrvatskih proizvoda. Apeliramo na javnost, trgovce i potrošače da kupovinom domaćih proizvoda potiču nastavak rasta potrošnje, samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva”, poručila je Culi.
Istraživanja pokazuju da je gotovo 80 posto hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos.
Culi i Ravlić su se osvrnule i na današnji dan poznat kao “crni petak” napominjući kako hrvatski potrošači još ne kampiraju ispred dućana, ali zasigurno će danas trošiti – procjenjuje se da bi ta potrošnja mogla iznositi oko 500 milijuna kuna, što je 15 posto više nego lani. (H)
