Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je u srijedu kako će do kraja godine biti izmijenjen zakon o poticanju ulaganja tako da omogući potpore za investicije u visoke tehnologije neovisno o broju otvorenih radnih mjesta, a najavio je i nastavak poreznog rasterećenja poduzetnika.
“Do kraja godine izmijenit ćemo zakon o poticanju ulaganja”, kazao je Horvat na konferenciji ‘Dan velikih planova’ u organizaciji tjednika Lider, najavljujući da za koji dan u javnu raspravu idu izmjene zakona.
Današnji zakonodavni okvir, kako je naveo, kaže da, želi li investitor državnu potporu, mora uvesti ili otvoriti adekvatan broj radnih mjesta, sukladno visini investicije.
Naša filozofija ide ka tome da, ako robotizirate, automatizirate ili uvodite softverska rješenja gdje neće više neposredno raditi čovjek nego automat ili robot, nema potrebe uvjetovati takvu investiciju novim zapošljavanjem, pojasnio je Horvat.
Horvat je među ostalim rekao i kako u Hrvatskoj nikada kao sada nije bilo konkurentnijih izvora financiranja te da kapital u Hrvatskoj nikada nije bio jeftiniji.
“To nudi optimizam, jer u zadnjih 15 godina nismo imali veću perpsekitvu i pitanje je hoćemo li je imati u sljedećih 15 godina, rekao je.
Kazao je i kako je na sceni “velika metla koja mete zaostavštine i loše poslovne odluke uprava privatnih i državnih kompanija”
No, to košta, rekao je Horvat i dodao kako nije lako imati suficit državnog proračuna s izdacima od otprilike pet milijardi kuna za vraćanje dugova iz prošlosti.
Podsjetio je na rast gospodarstva u prvom kvartalu od 3,9, rekavši da on nije slučajan, te ustvrdio da će rast u trećem kvartalu biti veći.
Ocijenio je da su bespovratna sredstava iz EU-ovih fondova izravna prilika za investiranje, jer već u ovoj godini EU fondovi nude 94 milijarde eura.
Dodao je i kako je tržište radne snage bilo rak rana i bit će još više ako se ne otvore radna mjesta zbog kojih mladi ljudi odlaze u druge zemlje. Najkvalitetnija radna snaga odlazi na daleko veće plaće i trebamo sve učiniti da se to spriječi, naglasio je.
Odgovarajući na pitanja novinara vezana uz moguću recesiju, kazao je da ni hrvatski građani niti poduzetnici niti lokalna i centralna država nikada u potpunosti neće biti spremni za recesijski proces.
“Možemo biti spremni ublažiti njegove efekte i to je upravo intencija vlade – posložiti zakonodavni okvir da poduzetniku bude što je lakše moguće, da mu proces bude što jeftiniji”, poručio je.
Deranja: Bit ćemo sretni s rastom između 2 i 3 posto ako ga bude
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja rekla je da poslodavci ne očekuju bitno bolje uvjete poslovanja u 2020. godini.
Gospodarstvo je ove godine raslo, a iako je prvi kvartal donio veće stope rasta, drugi je pokazao da temelji za dugoročniji rast nisu postavljeni, kazala je.
“Premda već i ptice na grani znaju da bez dubljih, širih i složenijih reformi nema snažnijeg napretka, ni ova Vlada, kao ni one prije nje, nije pošla tim težim ali ispravnijim putem. Zato ćemo mi i sljedeće godine biti sretni s rastom između 2 i 3 posto, ako ga bude”, rekla je Deranja.
Upozorila je kako nas očekuju predsjednički i parlamentarni izbori, a uz to Hrvatska u prvom dijelu iduće godine predsjeda EU-om te je u takvim okolnostima jasno da ne treba očekivati bilo kakve promjene, osobite ne one reformske.
Poučeni iskustvom, poslodavci se boje davanja ustupaka i privilegija pojedinim skupinama birača uoči izlaska na birališta, kazala je te dodala kako u pripremi poslovnih planova prostora za velik optimizam nema.
“Fokus ostaje na nama samima, da bismo neke nove tržišne potrese dočekali pripremljeni i otporni na negativne trendove koji s njima dolaze”, istaknula je.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek je kazala kako je za Hrvatsku u 2019. projicirana stopa rasta BDP-a od 3 posto, a za 2020. rast od 2,5 do 3 posto.
Ima razloga za optimizam, očekujemo visoku stopu rasta, ravnotežu, očekujemo pozitivna kretanja na tržistu rada, povoljne uvjete financiranja i stabilan tečaj, navela je.
No napominje i kako su i neizvjesnosti vrlo velike, veće nego prije – pogoršava se struktura rasta, smanjuje se udio i perspektive izvoza.
“Svi trebamo poraditi na tome da pojačamo našu otpornost na krizu, produktivnost i konkurentnost”, zaključila je Švaljek.
