Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. godini za 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 5,5 posto, pokazuju u petak objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Službena statistika pokazuje da je Hrvatska prošle godine na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti 92,8 milijardi kuna, što je 5,7 posto više u odnosu na 2015. godinu.
Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 148,5 milijardi kuna i u odnosu na 2015. porasla je 5,5 posto.
Konačni podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2016. iznosio 55,7 milijardi kuna, što je 5,2 posto više nego u 2015. godini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,5 posto, što je gotovo jednako u odnosu na 2015. kada je bila 62,4 posto.
Rast izvoza od 5,7 posto u 2016. godini znatno je sporiji nego godinu dana prije, kada je iznosio 11 posto. Ipak, to je treća godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini ojačao 8,7 posto.
Rast uvoza u prošloj godini od 5,5 posto također je bio manji nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 7,7 posto.
Porast izvoza u 2016. najvećim je dijelom rezultat izvoza prerađivačke industrije, koja je u ukupnom izvozu sudjelovala s 88,9 posto i ostvarila porast od 6,9 posto.
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu sa 7,3 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, 55,1 posto. Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme s udjelom od 7,6 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 20 posto.
Prerađivačka industrija, s udjelom od 87,9 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza u 2016. porastom od 7,7 posto.
Kao i kod izvoza, unutar prerađivačke industrije proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka najviše je pridonijela povećanju uvoza, s udjelom od 6,3 posto u ukupnom uvozu i porastom od 47,3 posto.
Također, povećanju uvoza znatno je pridonijela i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od 6,9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 24,5 posto.
Hrvatski robni izvoz u zemlje Europske unije ukupno je u 2016. godini porastao za 5,3 posto, na 61,6 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja rastao po stopi od 4,4 posto, premašivši iznos od 114,7 milijardi kuna.
Italija, Slovenija i Njemačka najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016.
Italija je najveća zemlja partner izvoza s udjelom od 13,7 posto ukupnog izvoza, što je porast od osam posto u odnosu na godinu prije.
Najviše robe u 2016. godini uvezeno je iz Njemačke čiji je udio u ukupnom hrvatskom uvozu 16,1 posto pri čemu je uvoz iz Njemačke porastao za 9,4 posto u odnosu na 2015. godinu.
Jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2016. jest i Slovenija, s udjelom od 12,5 posto ukupnog izvoza i 10,9 posto ukupnog uvoza i s kojom je u usporedbi s 2015. ostvaren porast izvoza od 7,4 posto i porast uvoza od osam posto.
U zemlje koje nisu članice EU-a, Hrvatska je u 2016. izvezla roba za 31,2 milijarde kuna, odnosno 6,4 posto više nego u 2015., dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 9,3 posto, na 33,8 milijardi kuna.
Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016. su Bosna i Hercegovina, Srbija i SAD. I dalje prednjači izvoz u Bosnu i Hercegovinu iako je u 2016. pao za 1,2 posto, dok je uvoz porastao za 14,7 posto. (H)
