Glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekuju da će stopa rasta BDP-a u idućoj godini iznositi 2,9 posto, zahvaljujući, među ostalim, rastu osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, istaknuto je u utorak na konferenciji za medije Hrvatske udruge banaka (HUB).
Budući da su gospodarski pokazatelji za 2016 godinu nadmašili očekivanja, Klub glavnih ekonomista šest najvećih hrvatskih banaka u svojoj publikaciji “HUB Izgledi” procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) sljedeće godine rasti 2,9 posto. Pritom najveći pesimisti među ekonomistima predviđaju rast od 2,7 posto, a optimisti, slično prognozi Vlade, očekuju stopu rasta od 3,1 posto.
Osobna potrošnja, rekao je Hrvoje Dolenec, jedan od HUB-ovih analitičara, rast će 3 posto, uz raspon procjena od 2,7 do 3,1 posto, a državna potrošnja 1,3 posto, uz raspon procjena od 1 do 2 posto.
Svi analitičari predviđaju nastavak oporavka investicijske aktivnosti, uz prosječnu očekivanu stopu rasta od 5,8 posto. No, sam raspon predviđanja kreće se od 5,1 posto do 6,5 posto koliko iznosi najviša prognoza.
Procjenu poboljšanja investicijske klime temelje, uz ostalo, na budućim rezultatima porezne reforme te rastu iskorištenosti EU fondova.
Kod stavke izvoz predviđaju također ambiciozan rast od prosječnih 4,5 posto uz ipak nešto veća odstupanja.
Pesimističniji analitičari smatraju da bi izvoz 2017. mogao rasti po stopi od 3,5 posto, a optimističniji za 5,9 posto. Uvoz će, međutim, rasti brže od izvoza, po stopi od 5,7 posto, i to uz najniža očekivanja na razini 4 posto, te najviša od 6,5 posto.
“Saldo tekućeg računa bilance plaćanja zbog takvih će se odnosa smanjiti u odnosu na ovu i proteklu godinu, ali će ostati u suficitu koji se u prosjeku očekuje na razini 2,2 posto BDP-a. To je dobar znak jer ukazuje da brži rast neće dovesti do pretjerane reakcije uvoza zbog rasta domaće potražnje“, komentirao je Dolenec.
Dodao je da to znači da rast neće zavisiti o uvozu stranog kapitala, kao što je to bio slučaj prije početka krize. Ekonomisti očekuju i da će se vanjski dug držati pod kontrolom, na razinama koje su niže od vrijednosti godišnjeg BDP-a.
Uočili su, međutim, promjenu izvora rasta u odnosu na prethodne godine u pravcu domaćih osobnih i investicijskih izdataka, uz negativan doprinos neto izvoza.
Iz svega navedenoga, očekuju da će projicirani trendovi rezultirati rastom realnih plaća za oko 2 posto, uz okončanje deflacije i povratka niske stope inflacije na razini od oko 1 posto.
Stopa nezaposlenosti, također prema njihovim analizama, trebala bi se smanjiti na oko 12,2 posto.
Deficit opće države za 2017. procjenjuju na prosječnih 2,4 posto, uz raspon procjena od 1,8 do 2,9 posto, dok bi javni dug trebao ostati pod kontrolom na razini udjela u odnosu na BDP od oko 85 posto.
Ekonomisti ističu i kako će nastavak kvantativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB) kamatne stope u Europi zadržati na ovim povijesno niskim razinama. Niti u rastu američkih kamatnih stopa ne vide opasnost koja bi mogla više naštetiti globalnom financijskom tržištu.
Tečaj kune za euro također se neće značajnije mijenjati u 2017., iznosit će prosječnih 7,58 kuna za euro, pri čemu najniža prognoza iznosi 7,55 kuna, a najviša 7,65 kuna.
Adrović: Započeo blagi rast novih kredita
Direktor HUB-a Zdenko Adrović kazao je da je tijekom ove godine započeo blagi rast novoodobrenih kredita, dok mogući rast kredita u nadolazećem razdoblju vidi u prirodnom rastu kao odgovoru na rast potražnje.
Adrović je rekao i da će utjecaj EU Fondova automatski za sobom povući i potražnju za kreditima. Tijekom iduće godine iz EU fondova očekuje 10,1 milijardu kuna, dok bi domaće kreditiranje trebalo iznositi trećinu toga, oko 3,6 milijardi kuna.
Naveo je i da kamatne stope bankarskih kredita padaju još od 2014. godine, i to i na stambene i na potrošačke kredite.
Istovremeno je objasnio faktore koji utječu na kamatne stope. Krediti tako poskupljuju zbog kompenzacije za rizik, troškova regulacije, operativnih troškova i amortizacije te troškova izvora sredstava.
Domaća komponenta, koja potencijalno povećava rizike od povećanja kamatne stope, su konverzija CHF, stroga regulacija, izmjena Ovršnog zakona, klasifikacija plasmana i formiranje rezervacija, te Zakon o stambenom kreditiranju, koji neće izazvati veću štetu.
“Kamata će se u Hrvatskoj približiti europskim prosjecima kada i kvaliteta i predvidivost regulacija budu na europskim razinama“, zaključio je Adrović.
Na pitanje otpisa loših kredita u odnosu u zamjenu za poreznu relaksaciju, rekao je da će se mnogo toga vidjeti nakon novog zakona, odnosno pdozakonskih akata, ali on ne očekuje mnogo makroekonomskih efekata. Ne očekuje velike otpise, ali, kako je rekao, svaka banka vodi svoju politiku.
Na novinarsko pitanje o kriterijima za otpis duga, odnosno koji će kriteriji će bit za građane a koji za tvrtke, također je rekao da svaka banka ima svoju politiku i da će svaka samostalno odlučivati o tome.
Adrović je, također, kazao da će rast tečaja dolara u odnosu na euro na svjetskim tržištima, nakon što je američki Fed povećao kamate, imati utjecaja i na Hrvatsku.
“Dolar je najveća svjetska valuta, koja se koristi u 60 ili 70 posto transakcija u svijetu i ima utjecaj na sve najjače svjetske valute. Imat će utjecaja vrlo brzo i za nas, ako se Hrvatska bude išla zaduživati u toj valuti“, zaključio je Adrović. (H)
