Na tragu slabosti njemačkog gospodarstva, u drugoj polovici 2023. očekuje se ubrzanje pada industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te robnog izvoza, a industrijske proizvođačke tvrtke u Hrvatskoj u ovoj godini bi mogle zabilježiti pad robnog izvoza i do deset posto, ističe se u HUP-ovom Fokusu tjedna.
Kako se podsjeća u najnovijoj publikaciji koju je napisao glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, njemački BDP je očekivano, u trećem kvartalu pao po stopi od 0,1 posto kvartalno, a po sličnoj stopi smanjena je i osobna potrošnja njemačkih građana.
Ocjenjuje da će njemačka ekonomija pod teretom snažnog pogoršanja uvjeta financiranja dodatno pasti i u četvrtom ovogodišnjem kvartalu.
“To nimalo ne čudi s obzirom na to da je tijekom posljednjih 50 godina u Njemačkoj svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju, uz prosječni odmak od tri kvartala od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije”, napominje Stojić u dijelu publikacije u kojem analizira posljedice pada BDP-a u Njemačkoj po hrvatski robni izvoz.
Unatoč nedavnoj stabilizaciji tvorničkih narudžbi, navodi, njihovo pogoršanje u godini za nama negativno će djelovati na kretanje industrijske proizvodnje nakon što su njemačke tvrtke uglavnom odradile narudžbe akumulirane tijekom pandemijske krize.
Naime, kaže Stojić, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata kao i rasta eura na štetu konkurentnosti poduzeća.
Nedavni kolaps novih narudžbi također sugerira snažan pad građevinskih aktivnosti, ističe.
Navodi da, iako inflacija usporava, a plaće ubrzavaju rast, sentiment potrošača značajno se pogoršao pa se ne očekuje ni oporavak osobne potrošnje.
“Stoga u 2023. očekujemo slab rast ekonomije europodručja od oko 0,3 posto uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,5 posto”, procjena je HUP-ovog glavnog ekonomista.
Uz pretpostavku da će recesija trajati do proljeća iduće godine, smanjeni statistički prijenos upućuje na daljnji pad njemačke ekonomije po stopi od 0,3 posto te stagnaciju u europodručju, uz rast BDP-a na razini od 0,1 posto u 2024. godini, dodaje.
Uz opasku da Europska središnja banka (ESB) neće žuriti s poboljšanjem uvjeta financiranja dok god trajno ne obori temeljnu inflaciju, Stojić piše da njemačke kompanije sve višu brinu zbog neizvjesnih ekonomskih i klimatskih politika vlade, što treba gledati u kontekstu snažnog pogoršanja atraktivnosti Njemačke kao investicijske destinacije posljednjih desetak godina.
Naime, navodi Stojić, kvaliteta poslovanja u Njemačkoj godinama se pogoršava i zbog zastarjele cestovne mreže, duge procedure izdavanja poslovnih dozvola, obrazovnih standarda te visokih poreza.
“Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine očekujemo određeno ubrzanje pada industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te robnog izvoza. Iz toga proizlazi da bi industrijske proizvođačke tvrtke u Hrvatskoj mogle zabilježiti pad robnog izvoza i do deset posto”, smatra Stojić. (H)
