Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni u travnju je blago porasla na mjesečnoj razini, dok je u Hrvatskoj izrazitije smanjena, pokazuju u srijedu najnovije procjene europskog statističkog ureda Eurostata.
U travnju je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 0,2 posto na mjesečnoj razini, nakon revidiranog 0,3-postotnog rasta u ožujku, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
Preliminarni podatak za ožujak pokazivao je stagnaciju industrijske proizvodnje u 28-članoj Uniji na mjesečnoj razini.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja smanjena za 1,9 posto u usporedbi s ožujkom kad je bila uvećana za 0,5 posto.
Među zemljama članicama čiji su podaci raspoloživi Eurostatu, daleko najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Irskoj, za 7,7 posto. Slijede Malta i Portugal s rastom industrijske proizvodnje za 2,9 i dva posto.
S druge strane, proizvodnja je najviše smanjena u Slovačkoj, za 10,9 posto, u Luksemburgu, za 3,1 posto, i u Grčkoj, za 2,9 posto.
Prema kategorijama proizvoda, rast industrijske proizvodnje u EU proizlazi iz rasta proizvodnje energije, za 3,6 posto, i netrajnih potrošačkih roba, za 0,2 posto. Proizvodnja je pak pala kod trajnih potrošačkih roba, za 0,1 posto, te kapitalnih roba, za 0,8 posto, dok je stagnirala proizvodnja intermedijarnih roba.
U eurozoni je u travnju na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja porasla za 0,5 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta u ožujku. Preliminarni podatak za ožujak pokazivao je pad od 0,1 posto, pojasnili su u Eurostatu.
Taj rast proizlazi iz povećane proizvodnje u svim promatranim skupinama proizvoda, uz izuzetak kapitalnih roba, gdje je pala za 0,7 posto. Proizvodnja energije uvećana je za 4,7 posto, trajnih potrošačkih roba za 0,6 posto a netrajnih za 0,2 posto, te intermedijarnih roba za 0,1 posto.
Sporiji rast proizvodnje na godišnjoj razini
Rast industrijske proizvodnje u EU u cjelini u travnju je na godišnjoj razini usporio na 1,4 posto, nakon revidiranih 2,7 posto zabilježenih u ožujku. Preliminarni podatak za ožujak pokazivao je rast od 2,4 posto.
Svi segmenti izuzev energetskog zaslužni su taj rast. Proizvodnja intermedijarnih roba porasla je za 3,8 posto, trajnih potrošačkih roba za 3,7 posto, kapitalnih roba za 1,7 posto i netrajnih potrošačkih roba za 0,2 posto.
Proizvodnja energije pala je pak za 0,9 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja smanjena za 0,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U ožujku je skliznula 0,1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Najveći rast zabilježen je u Latviji, za 9,6 posto, Estoniji, za 9,5 posto te u Sloveniji, za 7,8 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Luksemburgu, za 3,3 posto i u Slovačkoj, za 3,2 posto.
U 19-članoj eurozoni na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja porasla za 1,4 posto, nakon revidiranog rasta za 2,2 posto u ožujku. Preliminarni podatak za ožujak pokazivao je rast od 1,9 posto.
Kao i u EU, za rast su zaslužni svi promatrani segmenti izuzev energetskog u kojem je proizvodnja skliznula 0,1 posto. Proizvodnja trajnih potrošačkih roba uvećana je 4,6 posto, intermedijarnih roba za tri posto, kapitalnih za jedan posto a netrajnih potrošačkih roba za 0,6 posto. (H)
