Državni inspektorat RH ustrojen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne, te je započeo s radom 1. travnja 2019. godine. U djelokrugu Državnog inspektorata obavljaju se inspekcijski poslovi i u području rada i zaštite na radu.
Neprijavljeni rad radnika
U prošloj godini inspektori rada Državnog inspektorata su obavili 7.593 inspekcijska nadzora primjene propisa u području radnih odnosa u kojima su utvrdili da je kod poslodavaca radilo 1.430 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos (uključujući strance, državljane trećih zemalja), a koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme te 1.002 državljanina trećih zemalja, koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima, kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, što predstavlja određeno povećanje broja utvrđenih nepravilnosti vezanih za zakonitost zapošljavanja u odnosu na prethodnu godinu.
Osim poduzimanja prekršajnih mjera odnosno pokretanja prekršajnih postupaka, u slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radili državljani trećih zemalja (467 državljana trećih zemalja), inspektori rada su za 253 poslodavca usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabranili obavljanje djelatnosti odnosno državljanima trećih zemalja pružanje usluga za inozemnog poslodavca u trajanju od 30 dana.
Zbog činjenice da su poslodavci (116 poslodavaca) u roku od tri dana od dana izricanja mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti uplatili novčani iznos od 3.981,68 eura u korist Državnog proračuna (za svakog državljanina treće zemlje) i o tome dostavili dokaz inspektoru rada, u tim slučajevima mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti nisu izvršene, a usmena rješenja u zapisniku su ukinuta.
Inspektori rada Državnog inspektorata su na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u inspekcijskim nadzorima donijeli ukupno 406 rješenja kojima su u skladu s odredbama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada poslodavcima naložili da radnike, uključujući strance (ukupno 723 radnika, od kojih 367 stranaca – državljana trećih zemalja) prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je pretpostavljeni dan početka rada i uplatu novčanog iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6.630,00 eura (za 8 poslodavaca) ako je neprijavljeni rad radnika kod istog poslodavca utvrđen drugi i svaki slijedeći put (u razdoblju od 6 godina).
Ozljede i zdravlje na radu
Tijekom 2024. godine inspektori rada Državnog inspektorata su obavili 5.356 inspekcijskih nadzora primjene propisa u području zaštite na radu. Od ukupno obavljenih inspekcijskih nadzora obavljen je 731 inspekcijski nadzor povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca. Obavljeno je 60 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca, 560 nadzora povodom ozljeda zbog kojih je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi i 111 inspekcijskih nadzora povodom ostalih ozljeda.
Preventiva je najvažnija ali za to je potrebno osigurati potrebne preduvjete, kadrovske resurse i provedbene propise. Stručni radnik kojem je poslodavac povjerio obavljanje stručnih poslova zaštite na radu i liječnik medicine rada moraju surađivati u obavljanju poslova zaštite na radu.
U prošloj 2024.godini bilježi se i nadalje trend rasta prijavljenih ozljeda na radu kojih je bilo 17.786, uz to prijavljene su 187 profesionalne bolesti,a u prostorima poslodavca smrt na radu evidentirana je u 56 slučajeva, od kojih njih 30 zbog nesreće na radu, a 26 radnika umrlo je na radu uslijed bolesti.U proteklih sedam godina smrt na radu registrirana je u 383 slučajeva, od kojih 228 zbog nesreća na radu ,a 155 zbog bolesti.
Problemu vezanom za zdravlje radne populacije svakako treba pridodati i izostanke s rada zbog bolovanja, što utječe na poslovanje i troškove.
Prema čl. 80 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika.
Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Polazeći od promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, neprijeporan je značaj očuvanja zdravlja radne populacije. U situaciji kada prema standardima HZZO u ovom trenutku nedostaje gotovo 70 timova medicine rada u Hrvatskoj (jedan tim na 7.000 radnika), postaje upitna preventiva,redoviti obilazak mjesta rada, savjetovanje poslodavaca i radnika, sudjelovanje u izradi procjene rizika i na sjednicama Odbora zaštite na radu specijalista medicine rada i sporta.Svi navedeni negativni kadrovski pokazatelji ukazuju na alarmantno stanje, i potrebu poduzimanja konkretnih i žurnih aktivnosti nadležnih.
Pored toga, ministri zdravstva i rada već 10 godina nisu donijeli tri važna provedbena podzakonska akta, koji izravno utječu na preventivu i zaštitu zdravlja na radu !?
Odgovornost poslodavaca i Vlade
Poslodavci kroz doprinos za zdravstvenu zaštitu izdvajaju sredstva i za zaštitu zdravlja radnika na radu, ali izostaje odgovarajuća usluga.Organizacije koje predstavljaju poslodavce, i koje bi trebale zastupati njihove interese u ovom području, kao i imenovani predstavnici u određenim tijelima za sada ostaju po strani.
Kadrovska popunjenost inspektora u području zaštite na radu na razini je 64 posto u odnosu na sistematizacijom planirani broj izvršitelja, a u području radnih odnosa 75 posto u odnosu na planirano. Nedovoljan broj izvršitelja uz stalni rast broja poslovnih subjekata, rast broja radnika, kao i brojnost propisa dovoljan su pokazatelj o potrebi poduzimanja žurnih aktivnosti. Reorganizacijom glomazne državne uprave i preraspodjelom službenika potrebno je i moguće provesti potrebno ekipiranje ovog važnog segmenta uprave.
Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, ali nisu jedini.Istovremeno, Vlada je odgovorna za osiguranje infrastrukture; kvalitetnih zakona i propisa, učinkovitog inspekcijskog nadzora, te dostupnih zdravstvenih usluga kako bi se osiguralo da radnici ostanu sigurni, zdravi i zapošljivi.
Vitomir Begović
