Jadranski naftovod (Janaf) i Lidl Hrvatska novi su nositelji standarda MAMFORCE koji se dodjeljuje tvrtkama koje se odgovorno ponašaju prema zaposlenicima i olakšavaju usklađivanje privatnih i poslovnih obveza zaposlenim roditeljima, posebice majkama.
Obje tvrtke pokazale su odgovoran odnos prema zaposlenicima, a u sljedećih godinu dana planiraju dodatno poboljšati uvjete rada kako bi olakšale usklađenje privatnih i poslovnih obaveza zaposlenim roditeljima, posebno zaposlenim majkama koje još uvijek snose najveći dio obiteljskih obaveza koje se klasificiraju kao dodatni neplaćeni rad, ističu u Institutu Zaposlena mama koji dodjeljuje standard.
Napominju kako Janaf, prva tvrtka u pretežito državnom vlasništvu koja je svojim praksama zaslužila MAMFORCE standard, na pozicijama srednjeg menadžmenta ima 42 posto žena, što je vrlo dobar postotak u odnosu na ukupan udio žena u kompaniji (22 posto).
LIdl Hrvatska zapošljava 72 posto žena, a niska stopa izostanka s posla ukazuje na zadovoljstvo zaposlenika te dobru organizaciju , kaže se uz ostalo u objašnjenju dodjele standarda.
Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota, na dodjeli je kazao kako iskustva razvijenih zemalja koja vode računa o vlastitom demografskom razvoju pokazuju kako uključivanje žena na tržište rada koje prati kvalitetno usklađivanje privatnih i poslovnih obveza, rezultira boljim demografskim trendovima.
“U konačnici od takve situacije profitiraju i poslodavci koji imaju zadovoljne i produktivnije radnike“, rekao je Strmota.
Predsjednica Instituta Zaposlena mama Dijana Dešković kazala je kako dodjela MAMFORCE standarda Lidlu pokazuje da je i u maloprodaji, koja je prema istraživanjima najnezahvalnija za žene i obitelj, moguće biti odgovoran poslodavac koji osigurava sigurno radno mjesto, bezbrižan rodiljni i roditeljski dopust i organizaciju posla koja osigurava odgovorno roditeljstvo.
Ona upozorava da žene prosječno provode svaki dan tri do šest sati u nekom obliku neplaćenog rada, a muškarci između pola i dva sata, što znači da se razlika u utrošenom vremenu kreće dva do 10 puta više za žene u odnosu na muškarce. Prema iznesenim podacima, u Austriji i Italiji žene rade oko 200 posto više nego muškarci, a u Sloveniji 72 posto više. Prosjek neplaćenog rada žena za zemlje OECD-a je 136 sati više rada mjesečno, što je oko 4,5 sata dnevno. (H)
