U prosincu su potrošačke cijene prvi put tijekom 2022. godine pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini te je godišnja stopa inflacije iznosila 13,1 posto, niže od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenom. U cijeloj 2022. godini potrošačke cijene prosječno su porasle 10,8 posto a kako je 2022. godina ujedno bila zadnja u kojoj smo koristili kunu, nameće se zaključak kako posjedovanje vlastite valute, pa čak i kada je stabilna, nije jamstvo niske inflacije.
I ne samo to, već su i stope inflacije u članicama EU u Istočnoj Europi izvan europodručja više u odnosu na Hrvatsku.
Drugo, kada pogledamo potrošačke cijene u prosincu u europodručju, vidimo da Hrvatska gotovo u korak prati trendove u europodručju. Naime, isto kao u Hrvatskoj, cijene u europodručju pale su 0,3 poso, dok su cijene usluga porasle 0,7 posto, a cijene dobara u koje ulaze i naftni derivati niži za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro ekonomski integrirana u europodručje.
Time zapravo želim poručiti da je hrvatski ulazak u europodručje baš u ovom trenutku ispravan.
Kada malo bolje proučimo detalje današnje objave DSZ-a, dolazimo do činjenice da su cijene hrane u prosjeku prošle godine porasle 16,4 poto, odnosno da skoro 40 posto porasta potrošačkih cijena možemo pripisati hrani. Ovi su podaci prosjek za cijelo društvo.
U prosjeku također znamo da su raspoloživi dohoci pali. Međutim, za građane s nižim prihodima, kada uzmete u obzir da je hrana upravo najveći razlog za prošlogodišnju visoku inflaciju, jasno je da je kupovna moć za dobar dio građana još više pala.
Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto mjesecima ponavljamo da će niža potražnja ove godine utjecati na inflaciju. Odnosno, koliko god su poremećaji u lancima opskrbe bili faktor više inflacije u 2022. godini, toliko će ove godine potražnja igrati važniju ulogu u određivanju visine inflacije.
Više možete pročitati u pregledu makroekonomskih kretanja HGK puls
