Hrvatska gospodarska komora podržavala je pravovremeno donesene mjere Vlade RH za održavanje gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u ožujku pa tako podržava i njihovo produljenje do kraja ove godine.
Pandemija izazvana širenjem koronavirusa ima snažan negativan utjecaj na globalno gospodarstvo, gospodarstvo Europske unije, a nažalost i na domaće gospodarstvo koje se ogleda u visokim stopama pada bruto domaćeg proizvoda. Dovoljno je istaknuti da je BDP Europske unije u drugom kvartalu ove godine realno pao za -14,1%, pri čemu je pad zabilježen u svih dvadeset i sedam članica, a u Hrvatskoj -15,1% da bi se dobio osjećaj koliko je taj negativan utjecaj snažan.
Međutim, zahvaljujući mjerama Vlade RH takva kretanja nisu se izraženije prelila na tržište rada, te je broj osiguranika tijekom razdoblja primjene mjera, odnosno krajem kolovoza u odnosu na kraj veljače, blago povećan. Trendovi u kretanju broja nezaposlenih bili su nešto lošiji, ali su ublaženi zbog donesenih mjera.
„Pozdravljamo i posebne mjere za mikropoduzetnike, s obzirom da takvi poduzetnici čine oko 90% ukupnog broja poduzetnika u RH, kao i nastavak mjera do kraja ove godine za ugrožene djelatnosti, poput prijevoza putnika, putničkih agencija, ugostiteljstva ili poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, kod kojih je pad potražnje bio i daleko veći, odnosno djelatnosti čije je poslovanje onemogućeno odlukama lokalnih ili Nacionalnog stožera. Poslovanje takvih djelatnosti u ovoj godini bez donesenih mjera pomoći bilo bi znatno otežano, a u velikom broju slučajeva i neodrživo te im je pomoć nužna u ovim izvanrednim okolnostima“, poručuje predsjednik HGK Luka Burilović.
Naravno, donesene mjere imaju i svoje nedostatke i cijenu. Prije svega, teško ih je selektivno usmjeriti prema najugroženijim tvrtkama, a predstavljaju i velik trošak za državni proračun. „Stoga se ne smiju zaboraviti mogućnosti koje nude sredstva EU fondova, ali i novi mehanizam otpornosti i oporavka EU, iz kojega je Hrvatskoj na raspolaganju oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva“, poručuje Burilović. To je bitno s obzirom da je konačan intenzitet i trajanje krize izazvane pandemijom i dalje nepoznanica pa tako i ukupni troškovi koje će država morati podnijeti kako bi pomogla gospodarstvu.
