Povodom objave o uvođenju carina od strane SAD-a, HUP procjenjuje kako u kratkom roku ne bi trebalo biti značajnijih direktnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, dijelom zbog uravnotežene trgovinske bilance sa SAD-om. Značajnije negativne posljedice mogli bismo osjetiti kroz indirektni utjecaj, ukoliko bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija, Austrija).
Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od 10% za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od 20%. Valja napomenuti da je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. SAD želi povećati cijene uvoza kako bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara.
Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura, dijeli sudbinu EU koja ostvaruje veliki suficit sa SAD-om. Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40%, odnosno 319 milijuna eura), ujedno privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19%, 154 milijuna eura) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16%, 132 milijuna eura). Donedavno se procjenjivao negativan utjecaj od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP (što bi izvjesno moglo biti poništeno pozitivnim efektom narudžbi za obrambenu industriju), međutim takva inicijalna procjena bi mogla biti negativno revidirana pogotovo ako EU bude uzvratila protumjerama.
Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, morat će pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije kako bi minimizirala negativne posljedice na gospodarstvo. Idealna je stoga prilika za mjere ukupnog poreznog rasterećenja radi poticanja otpornosti hrvatskog gospodarstva, u što spada i porezno rasterećenje rada, ali i smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu ‘lažnih‘ bolovanja, što predstavlja značajan parafiskalni namet. HUP se stoga zalaže za poticanje izmjena Zakona o poticanju ulaganja, i to ukidanjem smanjenja poticaja na investicije od 55-110 milijuna EUR kao i ukidanjem ograničenja na poticaje iznad 110 milijuna EUR. Zatim, uvođenje poreznih olakšica u cilju akumulacije kapitala za ulaganje u R&D. Potrebno je jačati energetsku konkurentnost kroz izjednačavanje cijene električne energije za poduzeća i stanovništva te je potrebno hitno odblokirati oko 2,6 milijardi EUR vrijedne investicije u OIE, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak već tri godine.