Tvrtka Končar-Distributivni i specijalni transformatori dobitnik je nagrade Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika u 2021. godini, kompanija Dok-Ing za srednje velikog izvoznika, a softverska tvrtka Q u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika, objavljeno je u ponedjeljak na 17. konvenciji Hrvatskih izvoznika (HIZ).
HIZ-ove nagrade Zlatni ključ dodijeljene su po 15. put, a Končar D&ST je drugu godinu zaredom osvojio nagradu u kategoriji najboljeg velikog izvoznika.
U kategoriji najinovativnijeg izvoznika za 2021. nagrađena je farmaceutska kompanija Jadran-Galenski laboratorij, a nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako kao najbolji izvoznik u zemlju u koju Hrvatska najviše izvozi – Sloveniju, nagrađena tvrtka AD Plastik, nagrada za izvoz na tržište Italije pripala je Cromarisu, a za tržište Njemačke nagrađena je Haix obuća.
Po prvi put je dodijeljena i nagrada za najboljeg obrtnika-izvoznika, koja je pripala obrtu EMP Usluge, koji se bavi obradom metala i proizvodnjom metalnih proizvoda. Također, Infobip, Končar-Električna vozila i Tehnix dobili su posebna priznanja u povodu 15. obljetnice dodjele nagrade Zlatni ključ, a zbog doprinosa u digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji.
Plenković: Moramo svi zajedno dati doprinos ublažavanju kriza
Konvencija se održala pod visokim pokroviteljstvom Vlade, a nagradu u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika dodijelio je ministar obrane Mario Banožić, srednje velikog izvoznika ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i velikog izvoznika predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Plenković je tom prigodom poručio da nagrade i poslovni rezultati tvrtki govore o snazi, otpornosti i agilnosti hrvatskog gospodarstva.
Ustvrdio je da živimo u nekoliko paralelnih kriza globalnog karaktera, pri čemu je jedna uzrokovana pandemijom koronavirusa, a druga agresijom Rusije na Ukrajinu, koja je dovela do rasta cijena energenata, hrane i sirovina.
U širem kontekstu, nalazimo se i u klimatskoj krizi, iako je ona zbog prve dvije sada malo u drugom planu, rekao je Plenković. Sve te činjenice, istaknuo je, zahtijevaju jedinstven zajednički angažman svih aktera, od države, gospodarstva, poslodavaca i građana.
“Moramo svi skupa sagledati kako dati doprinos ublažavanju ovih usporednih kriza”, poručio je Plenković, ustvrdivši da se Vlada pretvorila u intervencionističku vladu, primjer čega su i današnje najnovije odluke o ograničenju cijena naftnih derivata.
Predsjednik Vlade je istaknuo da je 2022. godina u kojoj se dovršava veliki i konzistentan proces reformi, koji Hrvatsku u gospodarskom i financijskom smislu dovodi na razinu na kojoj dosad još nije bila. To uključuje i ispunjavanje kriterija te ulazak u eurozonu i Schengen s 1. siječnjem iduće godine, kao i to što će Hrvatska ubrzo po sve tri vodeće svjetske agencije imati najviši kreditni rejting u svojoj povijesti.
S ostvarenim dubljim integracijama želi se podizati gospodarski i socijalni standard građana, kao i legitimirati poduzetnike da dolaze iz zemlje koja je pouzdana, između ostalog i po pravnom, poreznom sustavu te poslovnom okruženju, kao i zemlje koja se bori protiv korupcije i u kojoj nema nedodirljivih, poručio je Plenković.
Između ostalog, apostrofirao je “najvišu razinu” od 1,64 milijuna trenutno zaposlenih, dok je s druge nezaposlenih dosad najnižih oko 100.000. Kako će se intenzivirati turistička sezona, koja bi po procjenama po prihodima trebala biti rekordna, ti će se brojevi još poboljšati, rekao je Plenković.
“To znači da svi oni koje danas žele raditi u Hrvatskoj, moraju i mogu pronaći posao”, izjavio je.
“Spriječiti profitere u energetskoj krizi”
Govoreći o energetskoj krizi, predsjednik je poručio da je zadaća da energenata bude dovoljno za gospodarstvo i građane, kao i da cijene budu takve da gospodarstvo može funkcionirati, a građani plaćati račune.
Plenković se upitao kako to postići s obzirom na neizvjesnost trajanja ruske agresije na Ukrajinu, volatilnost tržišta energenata i u konačnici, “profitere koji na špekulativan način, ne u Hrvatskoj nego globalno gledajući, koriste ovu situaciju onako kako ne bi trebali”.
Osim intervencijama u cijene goriva i zajedničkim europskim nabavama energenata, ponudio je odgovor Plenković, tu su i mehanizmi koji bi trebali sprječavati profitere.
“Da ih na kraju dočekaju nekakve porezne škare koje će im to onemogućiti, jer inače je apsurdna situacija da se u ovako velikoj krizi netko ponaša kao da je ovo Eldorado”, izjavio je Plenković, apostrofirajući i važnost korištenja jedinstvenog strateškog položaja Hrvatske u kontekstu i LNG terminala na Krku, čije povećanje kapaciteta je već najavljeno.
Smanjenje bespovratnih sredstava iz RRF-a logično
Osvrnuo se i na vijest od petka da će Hrvatska zbog brzog oporavka od posljedica koronakrize dobiti manje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), a kako je objavila Europska komisija, umjesto ranije predviđenih 6,3 milijarde eura, pripast će joj nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.
“To nije nikakva kazna i to je nešto što smo znali”, poručio je Plenković.
Kada je riječ o europskom proračunu, pojasnio je, desetak najrazvijenijih članica praktički plaća 80 posto sredstava, a ista je stvar i s instrumentom EU slijedeće generacije.
“Kada se radi tako velik instrument tolike vrijednosti, onda je logično da je filozofija onih koji u biti plaćaju za drugoga takva da ako se netko prebrzo oporavlja ne mora baš dobiti sve”, izjavio je Plenković, dodajući da je hrvatska ekonomija u 2021. pokazala snagu, pri čemu je rast BDP-a bio veći od 10 posto.
Plenković se time referirao i na raniji govor predsjednika HIZ-a Darinka Bage, koji je rekao da mu je ta vijest krajnje neobična te da razmišlja o tome da HIZ napiše pismo predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen. “Ne kažnjavaju se pobjednici. To nije logično”, ocijenio je Bago.
Bago: Jačati ulaganja u skladištenje energije i hrane
Bago je istaknuo da izvoznici, koji čine 16 posto ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 58 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 78 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 59 posto dobiti.
Istaknuo je da kriza uzrokovana agresijom Rusije na Ukrajinu pojačala krizu dobavnih lanaca, zbog nedostatka energenata je ojačala inflaciju, a u krizi se tako našla i Hrvatska, a brzina izlaska iz nje će ovisiti i o “financijskom potencijalu države”.
Apostrofirao je temeljne pretpostavke za opstojnost sustava i države, a naglasak je stavio na ljude, energiju i hranu.
Po pitanju ljudi postoji problem jer ih je u Hrvatskoj sve manje, dok, kada je riječ o energiji, EU već 20 godina govori o energetskoj neovisnosti a kroz to vrijeme je uspjela postati i ovisnija, rekao je Bago, dodavši da je porasla i energetska ovisnost Hrvatske.
Između ostalog, Bago je istaknuo važnost ulaganja u infrastrukturu skladištenja i jačanja sigurnosti opskrbe energijom i hranom. “Moramo to pokrenuti jer ova će kriza sigurno trajati”, poručio je. (H)
