Maloprodajne cijene u veljači: Nastavak ublažavanja inflatornih pritisaka

In Financije i gospodarstvo
goran-saravanja

Prema prvoj brzoj procjeni DZS-a i Eurostata (od 2. ožujka), godišnja inflacija potrošačkih cijena je u eurozoni iznosila 8,5 posto, a u Hrvatskoj 11,9 posto (CPI) odnosno 11,7 posto (HICP). Time se nastavilo ublažavanje njenog godišnjeg rasta, u eurozoni četvrti uzastopni mjesec, a u Hrvatskoj treći uzastopni mjesec. No, na mjesečnoj razini, cijene su bile više, u Hrvatskoj za 0,2 posto , a u prosjeku eurozone 0,8 posto.

Temelj ublažavanja rasta godišnje inflacije je niži godišnji rast cijena energije, dok cijene hrane postaju jači inflatorni izvor. Cijene hrane su, naime, i u siječnju i u veljači porasle i u eurozoni i u Hrvatskoj na godišnjoj razini, iako su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u padajućem trendu (FAO indeks cijena hrane pokazuje godišnji pad cijena posljednja tri mjeseca).

Cijene sirove nafte i prirodnog plina na robnim burzama su također u padu te su ispod razina od prije godinu dana. Rast cijena energije je još uvijek ograničen mjerama vlada, dok je cijene hrane teže kontrolirati u tržišnim gospodarstvima. U Hrvatskoj cijene hrane imaju veći ponder u indeksu potrošačkih cijena nego što je to u prosjeku eurozone, pa promjene cijena hrane imaju i veći utjecaj na opću razinu statistički iskazane inflacije u Hrvatskoj nego u eurozoni.

Unutar eurozone je u veljači raspon inflacije bio od 4,8 posto u Luksemburgu do 20,1 posto u Latviji, a Hrvatska je imala petu najvišu razinu. Kao i većina ostalih vlada u EU, hrvatska vlada intervenira kod cijena energenata.

Novi paket mjera najavljen za travanj ublažit će inflatorne pritiske. Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada. Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine.

Ne samo što očekujemo da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju, već je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije.

Komentar glavnog ekonomista HGK Gorana Šaravanje o prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena

You may also read!

Održana konferencija „Održivo financiranje i energetska učinkovitost“

Održana konferencija „Održivo financiranje i energetska učinkovitost“

Svijet se suočava s rastućim klimatskim izazovima i potrebom za ubrzanom dekarbonizacijom, a zgradarstvo se sve jasnije profilira kao

Read More...
Osvojite stipendiju i postanite buduće ESG liderice

Osvojite stipendiju i postanite buduće ESG liderice

Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) pokrenuo je natječaj za studentice završnih godina koje žele certifikat i praksu u

Read More...
maja-bogovic

Procjena uskrsne potrošnje

Pozitivni makroekonomski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji koji se bilježi od početka godine, sugeriraju da ćemo za predstojeće

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design