Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je najnovije međunarodno izdanje obveznice ocijenio uspješnim, no i poručio da je evidentno da je vrijeme “jeftinog” novca, odnosno povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, došlo svome kraju.
Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032. godine, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 2,875 posto i ostvareni prinos 2,975 posto.
Odgovarajući na pitanja novinara poslije sjednice Vlade, Marić je rekao da su financijska tržišta posljednjih tjedana snažno reagirala na rusku agresiju na Ukrajinu, kao i sveprisutne inflatorne pritiske, a tu su i spekulacije oko najavljenih povećanja referentnih kamatnih stopa u SAD-u.
“To je naša realnost, o čemu sam govorio i prije nekog vremena kad smo najavljivali ovo izdanje. Nažalost, okolnosti i vrijeme tog ‘jeftinog’ novca, odnosno povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, evidentno je došlo svome kraju”, izjavio je Marić.
Podsjetio je da se država proteklih godina, zahvaljujući i poboljšanju kreditnog rejtinga, uspijevala sve povoljnije zaduživati, što su osjećali i poduzetnici i građani, a “takvo pravilo vrijedi i u suprotnom smjeru”.
Pojasnio je da se, s obzirom na sve okolnosti i visoku razinu neizvjesnosti na tržištima, teško moglo pretpostavljati da bi idući tjedni mogli donijeti bolju situaciju, tako je naposljetku jučer odlučeno da se izda obveznica.
“Jučer su se tržišta solidno otvorila i jednostavno smo rekli da idemo u ‘egzekuciju’. Ona je doslovno bila u nekoliko sati”, izjavio je Marić, dodajući da je zadovoljan interesom europskih i američkih investitora.
Naposljetku se došlo do iskaza interesa od oko tri milijarde eura. “Tada smo odlučili ‘povući crtu’ i upisati upravo onoliko koliko smo originalno i tražili, a to je 1,25 milijardi eura, koji nam dospijevaju 27. svibnja, a kompletan iznos će se isključivo koristiti za refinanciranje te postojeće obveznice”, pojasnio je ministar financija.
Iako je u odnosu na prošlu godinu prisutno značajno povećanje prinosa i kamata, to je i dalje za jedan postotni bod niže u odnosu na postojeću obveznicu, dakle onu koja se refinancira.
“Jedan postotni bod uštede, lako je izračunati, dakle 12,5 milijuna eura godišnje, što nije zanemarivo”, istaknuo je Marić, poručivši da možemo biti zadovoljni što smo uspješno izdali obveznicu.
Rekao je i da bi previsoko povećanje kamatnih stopa, u smislu “protuudara” na inflatorne pritiske, moglo imati negativne reprekusije na investicije, kao i dovesti do usporavanja, pa i pada gospodarskih aktivnosti, složivši se tako s konstatacijom da bi “igra” s povećanjem kamatnih stopa mogla uvesti Europu u recesiju. “Potencijalno možemo imati najgoru moguću situaciju”, rekao je Marić.
No, smatra da Europska središnja banka, kao i američki Fed, dobro promišljaju poteze, pa stoga iako naglasak jest na suzbijanju inflacije, neće zanemarivati potrebu gospodarskog rasta.
Mariću nije u potpunosti jasna situacija s Brodosplitom
Odgovarajući na pitanja novinara, Marić je rekao da će tražiti dodatna pojašnjenja jer mu nije u potpunosti jasno na koji način su sankcije Rusiji toliko negativno utjecale na situaciju s Brodosplitom. “Krediti su najvećim dijelom povučeni. Dakle, odobrena sredstva. A jedan od ta dva broda je čak i završen. Ne vidim kako su tu konkretno sankcije i situacija s VTB bankom utjecale na funkcioniranje Brodosplita”, izjavio je Marić.
Apostrofirao je da od strane splitskog škvera postoje i dodatni zahtjevi za likvidnošću i podrškom u novim poslovima, što će HBOR razmotriti. “No, treba raščlaniti tu cijelu priču”, poručio je Marić, dodajući da se razgovori s Brodosplitom vode, a HBOR to uvijek čini u najboljoj vjeri i namjeri.
Izvijestio je i da HBOR izložen prema Brodosplitu u iznosu od oko 70 milijuna eura, a tu je i izdano jamstvo države za izgradnju broda od 32 milijuna eura.
Naime, Brodosplit je prije dva tjedna izvijestio da mu je trenutno blokirano 60 milijuna eura, zbog financiranja gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu.
“Ta banka, zbog činjenice da joj je vlasnik VTB Rusija, podliježe značajnim ograničenjima i restrikcijama, koje su zbog rata u Ukrajini nedavno uvedene. Situacija u kojoj smo se našli je izuzetno dramatična, jer je VTB zaustavio sve daljnje isplate po svim kreditima zbog situacije u Ukrajini, što nas je zablokiralo”, pojasnio je tada predsjednik uprave DIV grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak.
Stoga, iz splitskog škvera su apelirali na Vladu da podrži DIV-ov prijedlog, odnosno da se krediti refinanciraju sredstvima HBOR-a po komercijalnim uvjetima, s tim da bi jedan od tih kredita trebao u potpunosti biti vraćen do kraja godine, a drugi na duže razdoblje, što bi naposljetku omogućilo normalno funkcioniranje Brodosplita.
U kontekstu i duga veledrogerijama, Marić je iznova apostrofirao potrebu racionalizacije troškovne strane zdravstvenog sustava. S obzirom pak na novonastalu situaciju s izbjeglicama iz Ukrajine, kao i okolnosti povezane sa suzbijanjem inflatornih pritisaka, već se radi na pretpostavkama za izradu rebalansa državnog proračuna za ovu godinu, otkrio je Marić. (H)
