Na traženje Hrvatske povećane gornje granice potpora za ribarstvo i akvakulturu

In Financije i gospodarstvo
ribe

Ministarstvo poljoprivrede u petak je izvijestilo da je Europska komisija (EK) na traženje Hrvatske povećala gornje granice potpora unutar Privremenog okvira za mjere državnih potpora – u sektoru ribarstva i akvakulture sa 270 na 345 tisuća eura, a u sektoru primarne proizvodnje sa 225 na 290 tisuća eura.

“Europska komisija objavila je u četvrtak, 18. studenog, komunikaciju kojom je primjena Privremenog okvira produljena do 30. lipnja 2022. godine, a gornje granice državnih potpora povećane sa 270 na 345 tisuća eura u sektoru ribarstva i akvakulture te sa 225 na 290 tisuća eura u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje”, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Podsjeća se kako je na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU održanom u listopadu u Luksemburgu Hrvatska zajedno s Mađarskom, a uz potporu još 13 država članica EU, deklaracijom od EK tražila produljenje Privremenog okvira za mjere državnih potpora za potporu poljoprivredi s proporcionalnim povećanjem gornjih granica potpore.

Zahtjev je obrazložen činjenicom da je Privremeni okvir bio jedna od mjera koje su pridonijele opstanku mnogih poljoprivrednih sektora.

Od stupanja na snagu 17 država članica iskoristilo je priliku i podržalo različite poljoprivredne, hortikulturne, ribarstvene i akvakulturne sektore tijekom 2020. i 2021. godine, u ukupnom iznosu većem od 3 milijarde eura.

Ta je potpora bila neophodna za opstanak mnogih sektora, a produljenjem trajanja instrumenta i povećanjem gornjih granica proizvođačima se daje određeni oblik sigurnosti i mogućnost pravovremenog planiranja proizvodnje, objašnjavaju iz Ministarstva.

U priopćenju se prenosi izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković koja je kazala kako je nepotrebno ponavljati koliko je i na koje sve načine covid kriza utjecala na sve aspekte naših života.

“Ponosna sam što smo sačuvali i osigurali proizvodnju hrane i opskrbu hranom svih 500 milijuna stanovnika EU i što su u najtežim trenucima sve zemlje članice stale rame uz rame i radile na dokumentima i programima koji su za cilj imali proizvođačima hrane olakšati suočavanje s posljedicama krize, uz istovremeno zadržavanje cijena hrane koje su krajnji potrošači mogli pratiti”, istaknula je.

Privremeni okvir kako je navela, usvojen je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, a omogućio je aktiviranje nacionalnih sredstava pomoći ugroženim sektorima.

“Mi smo sve mogućnosti maksimalno iskoristili u skladu s potrebama naših proizvođača i smatrali smo potrebnim i u idućoj godini nacionalnim sredstvima dati dodatni oslonac našim proizvođačima. Tražili smo jednogodišnje produljenje, dobili smo polugodišnje uz proporcionalni rast iznosa maksimalnih iznosa potpora. Zadovoljni smo postignutim jer nam je zadržavanje domaće proizvodnje hrane na prvom mjestu”, izjavila je Vučković. (H)

You may also read!

Filipic

Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora

Kako hrana koja se nalazi na policama naših trgovačkih centara utječe na okoliš te na koji se način prehrambene

Read More...
Grayling

Grayling globalni izvještaj o trendovima: 85 % poslovnih lidera vjeruje u rast u 2026. godini

Grayling, globalni lider u strateškim komunikacijama, je predstavio svoj već tradicionalni godišnji izvještaj o globalnim trendovima za 2026. godinu,

Read More...
SWEN preuzima Diventu

SWEN preuzima Diventu: započinje izgradnja nove digitalne platforme za hrvatsko hotelijerstvo i kampove

Hrvatska tehnološka kompanija SWEN Hospitality dovršila je akviziciju Divente (ITI Computers), jednog od najdugovječnijih i najraširenijih objedinjenih hotelskih informacijskih

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design