Nakon velikih oscilacija, na svjetskim su burzama cijene dionica pale i četvrti tjedan zaredom zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, visoke inflacije i očekivanja da će središnje banke zaoštravati monetarnu politiku.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 2,5 posto, na 32.977 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,3 posto, na 4.131 bod, a Nasdaq indeks 3,9 posto, na 12.334 boda.
Ti su indeksi prošloga tjedna znatno oscilirali, pa bi jedan dan snažno porasli, a već drugi oštro pali.
Razlog su tome velike oscilacije cijena dionica najvećih tehnoloških kompanija, nakon objave kvartalnih poslovnih rezultata.
Tako je, primjerice, jedan dan cijena dionice Mete skočila više od 17 posto, nakon što je ta krovna kompanija Facebooka izvijestila o većoj nego što se očekivalo zaradi i rastu broja korisnika u prvom tromjesečju.
To je podržalo cjelokupni tehnološki sektor, da bi ga već drugi dan uzdrmao pad cijene dionice Amazona za 14 posto, jer su rezultati tog e-trgovca razočarali ulagače.
Gotovo polovica kompanija iz sastava S&P 500 indeksa dosad je objavila izvješća, pri čemu je njih 81 posto ostvarilo veću zaradu nego što su analitičari procjenjivali. Obično očekivanja nadmaši oko 66 posto kompanija.
No, mnoge od njih upozorile su da imaju problema s nabavnim lancima i da očekuju usporavanje prodaje.
Inflacija i usporavanje gospodarskog rasta
Nestabilno trgovanje posljedica je rata u Ukrajini, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i visoke inflacije.
Nakon golemih fiskalnih i monetarnih mjera usmjerenih na podršku gospodarstvu u koronakrizi, inflacija posljednjih mjeseci doseže razine kakve nisu viđene desetljećima.
Zbog toga je američka središnja banka na sjednici u ožujku povećala kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.
A to bi moglo dodatno usporiti ionako usporeno gospodarstvo. Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.
A to je potpuno neočekivano, s obzirom da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da će BDP porasti oko 1 posto.
Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer su zbog širenja koronavirusa već tjednima ‘zatvoreni’ Šangaj i neki drugi gradovi.
Doduše, vlasti u Šangaju postupno popuštaju restriktivne mjere, no ‘zatvara’ se sve više škola i javnih ustanova u Pekingu.
Restriktivne mjere, u skladu s politikom ‘nulte tolerancije’ covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.
S obzirom da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, posebice investicijama u infrastrukturu.
Blaži pad europskih burzi
Zbog svega toga, u travnju je Nasdaq indeks potonuo oko 13 posto, što je njegov najveći mjesečni pad od financijske krize 2008. godine.
S&P 500 izgubio je u proteklom mjesecu 8,8 posto, najviše od izbijanja koronakrize 2020., dok je Dow Jones skliznuo gotovo 5 posto.
Zbog toga je Nasdaq u području ‘medvjeda’, gotovo 24 posto ispod svoje rekordne razine, dok je S&P 500 u minusu oko 14, a Dow Jones oko 11 posto u odnosu na svoje rekordne razine, što znači da su u području korekcije.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, no znatno blaže nego na Wall Streetu. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 0,3 posto, na 14.097 bodova, a pariški CAC 0,7 posto, na 6.533 boda. Londonski FTSE ojačao je, pak, 0,3 posto, na 7.544 boda.
Eurostatovo izvješće pokazalo je da je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u prvom tromjesečju porastao 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što predstavlja blago usporavanje rasta. No, ulagači se plaše značajnijeg usporavanja u tekućem tromjesečju zbog rata u Ukrajini.
Plaše se i da bi Europska središnja banka zbog rekordne inflacije u eurozoni mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekuje i tako dodatno usporiti oporavak gospodarstva tog bloka.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1 posto, na 26.847 bodova. (H)
